Preporoditeljska milost Božjeg milosrđa i istinsko dostojanstvo stolnih crkvi ili katedrala, simbol biskupova naučavanja i njegove liturgijske službe, dvije su zasebne stvarnosti kojima je papa Ivan Pavao II. želio doznačiti još veću važnost u dva različita Dekreta koje je Apostolska pokorničarna, nadležna ustanova pri Svetoj Stolici za tu materiju, usvojila. Ti dekreti pretpostavljaju podjeljivanje vjernicima potpunog oprosta u okolnostima i pod točno određenim uvjetima.

U prvom slučaju, Papa je želio da druga uskrsna nedjelja, prozvana “nedjelja Božanskoga milosrđa”, postane još više, za svakog kršćanina, privilegirani trenutak za razmišljanje o Božjemu beskrajnom milosrđu prema čovjeku, koji potaknut milošću i očišćen u sakramentu ispovijedi sve više teži za oproštenjem svojih grijeha, činima savršene ljubavi i istinskog pokajanja. Pod uobičajenim uvjetima, tj. uz sakramentalnu ispovijed, euharistijsku pričest te uz molitve na nakanu Svetoga Oca, Dekret govori o podjeljivanju potpunog oprosta “vjernicima koji na drugu uskrsnu nedjelju, tj. na nedjelju Božanskoga milosrđa, u bilo kojoj crkvi ili molitvenom prostoru, s potpunim odreknućem od navezanosti na grijeh, pa i laki, sudjeluju u pobožnostima prema Božanskom milosrđu ili barem ako izmole pred Presvetim sakramentom Oče naš i Vjerovanje, kao vapaj Božanskom milosrđu”. Dekret također predviđa podjeljivanje potpunog oprosta “vjerniku koji, barem sa skrušenim srcem, uputi Milosrdnom Gospodinu Isusu jednu od molitava koje su službeno odobrene”. Jednostavno moljenje Oče naša, Vjerovanja ili nekoga od zaziva milosrdnom Kristu, omogućuje postignuće potpunoga oprosta, pa i onima, koji se nalaze u posebnim okolnostima: u nevoljama na moru, u ratnim situacijama, prognanima iz vlastite domovine i sličnim okolnostima.

U drugom Dekretu usvojenom od Apostolske pokorničarne, govori se o tome da biskupi mogu jedanput na godinu podijeliti papinski blagoslov, koji u sebi uključuje potpuni oprost u tijeku neke svečanosti koju su odredili sami biskupi. U Dekretu se ističe važnost katedralne crkve koja simbolizira Kristovu vidljivu crkvu. Dodjeljivanje takve ovlasti biskupima, prema tom Dekretu, želi se postići točno određeni cilj, tj. pobuditi pobožnost kod vjernika prema svojoj Crkvi, te izgraditi duhovno i kanonsko zajedništvo s vlastitim biskupom. (ika-mjv/rv)