U 17 sati i 50 minuta 19. travnja prije dvije godine iz dimnjaka Sikstinske kapele izišao je dim, u početku nejasne boje, ali se odmah potom iznenada pretvorio u potpuno bijeli dim. Bio je to znak da je izabran Papa! Tako je započeo pontifikat Benedikta XVI., nasljednika Ivana Pavla II., koji je Crkvu vodio gotovo 27 godina. Papa Ratzinger, 265. Kristov namjesnik i osmi papa Nijemac u povijesti, u tijeku dvije godine Petrove službe susreo se sa 7,5 milijuna ljudi i bio na tri putovanja u Italiji i na 5 međunarodnih putovanja. Među povijesnim događajima valja spomenuti pohod Auschwitzu i Plavoj džamiji u Turskoj. Napisao je encikliku “Bog je ljubav”, apostolsku pobudnicu o euharistiji te, upravo objavljenu, knjigu “Isus iz Nazareta”.
“Draga braćo i sestre, nakon velikoga pape Ivana Pavla II., gospoda kardinali izabrali su mene, jednostavnoga i poniznoga radnika u vinogradu Gospodnjem”, rekao je neposredno nakon svog izbora za Papu. Jednostavnost je jedna od glavnih obilježja Benedikta XVI.; njegove su riječi jasne, mirne, duboke, dodiruju srce i pokreću savjesti. On je istovremeno blag i snažan. Govori o svojoj slabosti, traži da se moli za njega; njegovo je držanje uzdržljivo – Krist je onaj koji se ističe. Vjera nije moralizam, tumači Papa, to nisu zabrane. Vjera znači postati Isusovi prijatelji, susresti na živ i konkretan način raspetoga Boga koji želi svakoga spasiti, i neprijatelje također. Ljubav prema neprijatelju srž je “kršćanske revolucije”, koja se ne temelji na strategijama gospodarske, političke ili medijske moći. To je revolucija ljubavi koja se ne oslanja na ljudske sposobnosti, nego je dar Božji koji se dobiva pouzdajući se jedino i bez ustezanja u Njegovu milosrdnu dobrotu. To je novost evanđelja, koja neprimjetno mijenja svijet. To je junaštvo “malenih”, koji vjeruju u Božju ljubav te je šire i pod cijenu života, istaknuo je Papa prije molitve Anđeoskoga pozdravljenja u nedjelju 18. veljače ove godine. Benedikt XVI. upućuje na razboritost vjere, pozivajući na veliki dijalog o istini i one koji ne vjeruju: Isusov je Bog tako beskonačno dobar, tako malen i tako velik, da je uistinu uvjerljiv. Ako pogledamo velike izbore, kršćanski je izbor i danas onaj najracionalniji i najljudskiji. Zbog toga s pouzdanjem možemo razraditi filozofiju, viziju svijeta koja se temelji na tome prvenstvu razuma, na tome pouzdanju da je stvoriteljski razum ljubav, a ta ljubav je Bog, rekao je u tijeku susreta s mladima na Trgu Sv. Petra 6. travnja protekle godine.
Važan govor na Sveučilištu u Regensburgu pogrešno je protumačen. Mediji su ga usredotočili na odnos s islamom, a u stvari je bio prije svega upravljen Zapadu. Bio je to poziv na proširivanje obzora razuma, koje je suvremena kultura ograničila samo na ono što se može pokusom provjeriti, te tako nije u stanju zapodjenuti dijalog s kulturama i religijama. Papa poziva mlade da si postavljaju pitanja o Bogu, i da traže njegovo lice. Crkva nema interesa i ne traži povlastice: ona samo želi naviještati Krista i braniti čovjeka, one najmanje od bahatosti jačih, ističe Benedikt XVI. te govori o načelima o kojima se ne može pregovarati: pravo na život za sve, obitelj, sloboda odgoja. Ta načela nisu vjerska, jer pripadaju cijelome ljudskome rodu. Papa upozorava na razorne posljedice relativizma i kritizira dogmatski apsolutizam laicista koji Crkvi žele oduzeti pravo na slobodu izražavanja.
Upozorava također na sablazan siromaštva i gladi, na nepravde koje su posljedice određene globalizacije, neokolonijalizam bogatih zemalja, kao i na trgovinu oružjem koja sve više uzima maha, uz gotovo opće ravnodušje. Papi su posebno na srcu Afrika, Sveta zemlja, a pozorno gleda prema Kini, kao i na izazove i nade američkoga kontinenta. Istodobno upozorava na opasnost da se Europa, odričući se kršćanskih vrednota, odrekne same sebe. Papa vidi zlo u svijetu koje, prema njegovim riječima, unatoč postignutome razvoj nije pobijeđeno; štoviše, čini se da njegova moć jača, a svi pokušaji da bi ga se sakrilo, brzo se otkrivaju. Patnja je otajstvo koje je Bog objasnio Križem svojega Sina. Krist, trpeći za sve nas, patnji je dao novi smisao, uveo ju je u novu dimenziju, u novi poredak: u poredak ljubavi. Kristova muka na križu dala je trpljenju sasvim novi smisao, preoblikovala ga je iznutra. Trpljenje uništava zlo plamenom ljubavi. Svaka ljudska patnja, svaka bol i nevolja, sadrži obećanje spasenja, kazao je Papa na susretu s članovima Rimske kurije, 22. prosinca 2005.
Papa intenzivno radi na ekumenizmu i dijalogu s drugim religijama. Posebice je dijalog s islamom, prema Papinim riječima, od presudne važnosti. Papa poziva katolike na dosljednost, da ne odvajaju Krista i Crkvu, te izbjegavaju lažnost kompromisa i pribjegavanje takozvanome manjem zlu. Osim toga potiče ih da otkriju šutnju, meditaciju uz Bibliju, molitvu, i euharistijsko klanjanje. Molitva nije neki dodatak, sporedna stvar, nego je pitanje života i smrti. Samo onaj tko moli, naime, odnosno tko se povjerava Bogu sinovskom ljubavlju, može ući u vječni život, a to je sam Bog, istaknuo je Sveti Otac u nedjeljnome podnevnom nagovoru 4. ožujka ove godine. Vjera nije teret koji tišti; štoviše, ovisnost o Bogu čini uistinu slobodnima, a činiti Njegovu volju daje krila za let u visinu. Bog je ljubav i Njegova je ljubav tajna naše sreće, napomenuo je na općoj audijenciji 21. veljače ove godine. Papa Benedikt XVI. prenosi mir, jer se nadahnjuje na izvoru mira: a to je Bog, dobri Otac, koji nas nikada ne napušta, ni u mračnim noćima u životu. Ovaj naš svijet, svijet je strahova: strah od bijede i siromaštva, strah od bolesti, patnje, samoće i smrti. Možemo pasti, ali na kraju padamo u Božje ruke. A Božje su ruke dobre, istaknuo je papa Benedikt XVI. u prigodi pohoda rimskoj župi Svete Marije Utješiteljice, 18. prosinca 2005. godine. (ika-as/sa)