Zagreb, (IKA) – U organizaciji Instituta svetog Tome Akvinskog Hrvatske dominikanske provincije i Društva hrvatskih književnika u Zagrebu je 16. i 17. studenoga obilježena 100. obljetnica rođenja fr. Rajmunda Kuparea, OP.
Program je počeo večernjim koncelebriranim euharistijskim slavljem u nedjelju 16. studenoga crkvi Kraljice svete krunice koje je predvodio dominikanski provincijal o. Anto Gavrić. Povezavši u propovijedi evanđeoski govor o talentima sa stvaralaštvom Rajmunda Kuparea, čiji se književni, propovjednički i poetski opus pokazuju u mnogočemu aktualnim, kao i potvrdom umnoženih talenata, kazao je da kao vjernici ne bismo smjeli dopustiti da zakopavamo talente koliko god nam se činilo da raspodjela darova nije bila pravedna.
Nakon mise uslijedila je Umjetnička večer u dvorani “Augustin Kažotić” u kojoj je stihove fr. Rajmunda Kuparea kazivao dramski umjetnik Joško Ševo, a uglazbljene Kupareove pjesme je izveo Matija Podnar uz glasovirsku pratnju Darije Hrejanović.
U ponedjeljak 17. studenoga u prostorijama Društva hrvatskih književnika održan je dopodnevni književno-znanstveni kolovij. Predavanjem o aksiologiji i teologiji fr. Rajmunda Kuparea otvorio ga je fr. Domagoj Augustin Polanšćak. Istaknuo je da se u širem i preciznom smislu riječi doista može govoriti o posebnosti aksiologije i teologije o. Kuparea koja se poglavito temelji na tomističkoj tradiciji i predaji.
Prof. Ivan Dodlek izložio je osnovne elemente estetike o. Kuparea koju je on nazvao “integralnom estetikom”, kazavši da “ona u sebi sadrži poimanje koje se uvelike razlikuje od prevladavajućih trendova u suvremenoj umjetnosti i estetici kao filozofskoj disciplini”.
Davor Šalat je pak problematizirao zastupljenost i vrijednost marijanske lirike u poeziji o. Kuparea. Među stihovima koji progovaraju o Mariji nekako posebno mjesto zauzima “Balada o Gospinim pčelama”, kazao je, a Sanja Nikčević je naglasila ljepotu i neprolaznu privlačnost drama fr. Rajmunda Kuparea u kojima on na neuobičajen i nenametljiv način progovara o velikim istinama i tajnama kršćanske vjere.
Poručila je da se svakako moramo vratiti tekstovima ovakve vrste koji su zapravo “istisnuti s popisa relevantne kazališne literature”. Prof. Zdravko Gavran problematizirao je prozni opus o. Kuparea, rekavši kako se teško odrediti prema kategorizaciji i tretmanu njegovih “romana” koji su više duže pripovijetke negoli romani u klasičnom smislu riječi, te istaknuo da bi bilo vrijedno iz bližega promotriti njegov prozni opus kako bi novi naraštaji stekli uvid u kontekst i okolnosti u kojima je autor iznosio na vidjelo najraznovrsnije događaje i susrete s ljudima.
Na kraju slavljeničkog programa Božidar Petrač sažeo je nakanu organizatora da se potakne sve buduće istražitelje na promišljanje o onima koji su nam prethodili na našem vjerničkom i kulturnom putu, te izloživši osnovne značajke poezije fr. Kuparea, istaknuo je da on “stoji uz bok drugim velikanima njegovog doba kršćanskog nadahnuća. Stoga se nada se da će izlaganja u tiskanom obliku biti obogaćenje za našu kulturnu i intelektualnu javnost”, prenosi www.dominikanci.hr.

.