O odgoju i odgovornom roditeljstvu zainteresiranim je posjetiteljima govorila Katarina Levatić, psihologinja i psihoterapeutkinja realitetne terapije.

Na početku susreta sve je srdačno, uime domaćina, pozdravio ravnatelj Caritasa Varaždinske biskupije Ante Šola.

Ovim projektom želi se dati doprinos zajednici kroz materijalnu pomoć, budući da se pomaže socijalno ugroženoj grupaciji, a s druge strane javnost se educira da postane svjesnija problema oko nas, kazao je Ante Šola.

Kada započinje odgoj djeteta?

Predavanje Katarine Levatić bilo je podijeljeno u tri cjeline. Najprije je bilo riječi o izazovima odgoja kod djece predškolske dobi, nakon toga čulo se ponešto o uspješnom odgoju osnovnoškolaca, dok je završni dio predavanja psihologinja Levatić posvetila odgoju djece tinejdžerske dobi.

Kada započinje odgoj djeteta? Kakav odnos roditelj ima prema sebi? Je li roditelj u kvalitetnom i stabilnom odnosu? Kakvi su odnosi u široj obitelji? Je li dijete planirano? Jesu li roditelji zaposleni? Je li u odnosu prisutna/odsutna ovisnost, agresivnost, itd.? Na ova i druga pitanja psihologinja je publici pokušala dati odgovore kroz iscrpno predavanje.

Psihologinja Levatić je istaknula kako je odgovorno roditeljstvo ono u koje su uključena oba roditelja podjednako jer upravo tako dijete najviše profitira.

Bilo je dakako govora o najranijim danima djetetova života, porodu, prednostima i beneficijama dojenja, higijeni po dolasku iz rodilišta, obrascima spavanja, sigurnosti djece, igri, prehrani, itd.

Disciplinske mjere i izazovi

Znamo da su djeca često vrlo izbirljiva, ali ipak postoji puno toga što možemo učiniti. Najvažnija stvar je da nikada mi ne nudimo djecu slatkišima i grickalicama, a naročito je važno ne koristiti takvu hranu kao nagradu za djetetovo ponašanje. Time se nezdrava hrana povezuje s pozitivnim ponašanjem i dijete stvara nezdrave navike koje će u budućnosti vrlo teško promijeniti. Snažno se preporučuje da dijete do prvog rođendana ne jede baš nikakve slatkiše, nego da se prehrana bazira na jednostavnih kuhanim namirnicama – rekla je Levatić.

Bilo je dakako govora i o disciplinskim mjerama i izazovima s kojima se susreću roditelji u prvim godinama djetetova života. Bilo koji oblik fizičkog udaranja djeteta nije primjereno rješenje, kazala je Levatić

Kod ovako malo djece, kao prvo je potrebno naoružati se strpljenjem i ponavljati si da će ovaj period vrlo brzo proći.

Važno je djetetu što jednostavnijim riječima objasniti što točno tražimo od njih i ako to ne učine sami, trebamo im pomoći da obave ono što od njih tražimo.

Isto tako je važno biti dosljedan, pa ako nešto tražite od djeteta potrebno je osigurati i da se to provede ili je bolje niti to ne tražiti od djeteta. Možda se pitate zašto bi vi toliko tetošili svoje dijete ako vas nitko nikada nije tetošio? Želite li vidjeti bolji svijet ili mislite da je svijet dovoljno dobar ovakav kakav je i da bi takav trebao ostati? – poručila je predavačica.

Djeca nisu svjesna svojih greški

Kada je govorila o djeci osnovnoškolske dobi, Katarina Levatić je kazala kako je još prije polaska u školu važno da dijete postane samostalno u nekim aktivnostima kako bi se kasnije izbjegle neugodne situacije, poput samostalnog obavljanja wc-a, tuširanja ili vezivanja obuće. Svojim primjerom učimo i svoju djecu ispravnim školskim navikama te ih potičemo na samostalnost.
-Kada dijete krene u školu vrlo je važno da se uključite u taj proces. To ne znači da trebate za njega pisati zadaću. Ali što više vremena posvetite svome školarcu sada, brže će postati samostalan i usvojiti dobre radne navike. Djeca najčešće nisu svjesna svojih greški i propusta pa iz razgovora s roditeljem mogu jako puno naučiti. U školi učitelji najčešće podcrtaju i označe crvenim sve što dijete nije dobro napravilo, ali upitno je koliko djeca iz toga mogu naučiti. Djeca najviše uče kada im netko pokaže i omogući da isprave svoje greške.

U današnje vrijeme moderne tehnologije kada djeca jako puno vremena provode pred ekranima, jako je važno poticati djecu da što više borave vani, zbog fizičkog razvoja, pretilosti, ali i očiju.

Umjesto raznih zabrana i ucjena, puno efikasniji način da to postignete je taj da im se pridružite u aktivnostima na otvorenom, bilo to sanjkanje po zimi, bio to nogomet na igralištu ili zajednička vožnja na biciklu – preporučuje Katarina Levatić.

Na predavanju se, među ostalim, moglo čuti koje sve kompetencije čine jednog dobrog roditelja. No, najvažnije je davanje ljubavi i privrženost. Što bolji odnos sa svojom djecom ostvarimo, bolje ih osposobljavamo za život u odrasloj dobi, čulo se na predavanju. Veoma zanimljiv dio predavanja bio je onaj u kojem je bilo govora o kažnjavanju djece.

– Moguće je odgojiti dijete bez kažnjavanja! Negativna strana kažnjavanja je ta da roditelja stavlja u nadmoćnu poziciju nad djetetom, dijete se osjeća nemoćnim i tu stradava njihov odnos. Kazne se uvijek dodjeljuju za ponašanje koje je prošlo i svršeno i dijete i da želi ne može izmijeniti nešto što je već prošlo. Puno bolje od kažnjavanja je tražiti od djeteta da izvrši nešto u budućnosti i pobrinuti se da to stvarno i obavi, a ne samo u nedogled ponavljati, a pustiti da dijete radi što želi.

Poticanje djeteta na promišljanje

– Tako dijete uči da treba izvršiti ono što roditelj traži od njega, ali ne samo zato da bi izbjeglo kaznu nego zato što to ima neki širi smisao. Kada dijete razumije zašto nešto tražite od njega bit će puno spremnije poslušati i to učiniti. Kada djetetu stalno prijetite s kaznama, dijete se samo fokusira na kaznu, odnosno na izbjegavanje kazne i propušta naučiti vrlo važnu lekciju o tome zašto nešto tražimo od njega i koju dobrobit mi vidimo u tome – smatra psihologinja i psihoterapeutkinja.

Kada je riječ o tinejdžerima, kao iznimno osjetljivoj skupini, najvažnije je, dodaje Levatić, što se bolje povezati s djetetom, odnosno ostvariti što bolji odnos.

– Kako to postići? Ne kroz zabadanje nosa i držanje prodika, nego kroz nenametljivu prisutnost i zainteresiranost za to što se događa u njihovim životima. Ako od djeteta čujete da radi nešto što smatrate neprimjerenim ili se druži s nekim koga smatrate lošim društvom, puno ćete više postići tako da potaknete dijete da samo promisli o tome koliko je to dobro za njega. Ako ga krenete kritizirati i braniti mu stvari, tek tada će se dijete učvrstiti u svojoj odluci da nešto radi, ako treba onda i iz čistog inata. Što učiniti ako primijetite da vam dijete puši, pije alkohol ili se drogira? Važno je s djetetom otvoreno o tome porazgovarati te izraziti svoje jasno neodobravanje i upoznati ga svim legalnim posljedicama koje vi i on možete snositi, ali i sa svim negativnim učincima koje te supstance mogu imati na zdravlje. Optimalno da o tome s djetetom razgovarate i prije nego je tome izloženo kako bi i samo moglo donijeti pametne odluke i izbjegavati to. Popričajte s djetetom i što da učini u situaciji kada svi u njegovoj okolini se odluče probati ilegalnu supstancu, kako on može to odbiti, a da se ne osjeća kao uljez u toj grupi – kaže Levatić.

Moralni odgoj

Bilo je govora na predavanju o jednoj vrlo važnoj stavci odgoja mladih osoba – moralnom odgoju. Također, i u tom su segmentu roditelji ti koji imaju najveći utjecaj u formiranju vrijednosnog sustava svoje djece, rečeno je.

– Ne znači nužno da ako dijete nema dobre vrijednosti da ih nemate ni vi, nego to može značiti da niste dovoljno razgovarali sa svojim djetetom. Važno je da djetetu od najmanjih nogu govorite o tome u što vjerujete, što cijenite, koje stvari smatrate vrijednima i zašto kako bi dijete dobilo priliku usvojiti vaš vrijednosni sustav. Kada čujete da vaše dijete govori nešto što smatrate neispravnim, nemojte se samo zgražati nad time nego mu objasnite zašto se ne slažete s time i zašto smatrate da to nije u redu.

Vjerujte da je vaše dijete sposobno izrasti u dobrog čovjeka i ohrabrujte ga u tome – kazala je predavačica Katarina Levatić.

Navela je četiri iznimno važne potrebe djece tinejdžerske dobi; ljubav, moć, sloboda i zabava. Svi mi imamo potrebe, jedina je razlika u načinu na koji ih zadovoljavamo. Mi ćemo možda svoju potrebu za moći zadovoljiti u činjenici da smo stručnjaci u izradi štrukli, a naša djeca u tome da su odlično nacrtali crtež.
Mi ćemo svoju potrebu za zabavom možda zadovoljiti tako da pročitamo novine, a naša djeca tako da igraju igrice. Kod svih ljudi je ponašanje motivirano upravo težnjom da zadovoljimo svoje potrebe, poručila je Katarina Levatić.