Rijeka, 29. 4. 1996. (IKA) – Spomen na život i smrt sluge Božjega Egidija Bulešiaa, mladiaa koji je umro 29. travnja godine 1929. na glasu svetosti, održan je u nedjelju, 28. travnja, u Vodnjanu. Spomen je zapoeeo u 15 sati predavanjem vodnjanskog župnika Marijana Jeleniaa o Egidijevu životu, a u 17 sati poreeko-pulski biskup Antun Bogetia predvodio je misno slavlje u crkvi sv. Blaža u Vodnjanu. Proglašenje blaženim i svetim s. B. Egidija Bulešiaa službeno su zatražili franjevci treaoreci i udruženje koje brine za duhovni život mornara iz Italije. U Rimu se, naime, priprema struena rasprava o proglašenju blaženim i svetim Egidija Bulešiaa. Zamjenik predstojnika Kongregacije za svece mons. Alberto Bavone još je u studenom prošle godine izvjestio kako je u Rimu od godine 1990. sva gra?a spremna, te da je prema poslovniku Svete Stolice za sljedeai studeni predvi?ena rasprava struenjaka o Egidijevoj svetosti.
No, postoje i odre?ene poteškoae. Egidijevi posmrtni ostaci nalaze se u Svetištu Majke Božje na otoeiau Barbana kraj Gradoa u Italiji, te je postulatura o moguanostima proglašenja blaženim Egidija Bulešiaa obavijestila Svetište na Barbani, a ono, pak, goriekog nadbiskupa, rodom sa Cresa, Vitalea Bommarca. Nadbiskup Bommarco predložio je da mjesto proglašenja blaženim i svetim bude Monfalcone, “u najveaem talijanskom brodogradilištu i zato što njegovi ostaci poeivaju u mojoj biskupiji”. Egidije je ipak Puljanin, ro?en je godine 1905. u Puli, odgojen je, školovan, strueno osposobljen, vjerski sazorio i radio sedam godina tako?er u Puli, gdje je i umro. Dvadeset i pet mjeseci služio je mornaricu u Italiji, šest je mjeseci radio u Monfalconeu, te mu se u goriekoj nadbiskupiji vea 23 godine nalaze i posmrtni ostaci. No, je li to dovoljan razlog da se eventualno proglašenje blaženim ne održi u njegovom rodnom gradu, pitaju se Istarski sveaenici, koji su u ožujku predali apostolskom nunciju u Republici Hrvatskoj mons. Giuliju Einaudiju molbu da mjesto proglašenja bude Pula. Predaji molbe nazoean je bio i poreeko-pulski biskup Antun Bogetia. Istarski se sveaenici, na eelu sa župnikom Vodnjana Marijanom Jeleniaem, pitaju hoae li i Egidije Bulešia biti jedan u nizu našijenaca koje su drugi prepoznali kao svece, prihvatili ih, pa ih onda i posvojili, te dodali da nam ne preostaje samo da se to vidi, nego nam ostaje naša zadaaa da se ukljueimo u taj postupak. Župnik Marijan Jelenia objavio je godine 1978. Egidijev život na hrvatskom “Život za druge”, a u veljaei ove godine skraaeni životopis “Svetac iz Pule”, te pismeno obavijestio o doga?anjima u vezi s Egidijem Biskupski ordinarijat u Poreeu. U povodu spomena na život i smrt Egidija vle. Jelinia je u eetvrtak, 25. travnja, priredio i tiskovnu konferenciju. Do?e li do proglašenja Egidija Bulešiaa svetim, bio bi on prvi službeno priznati svetac iz Istre.