Novi Sad, 19. 6. 2001. (IKA) – U krugu manastira Kovilj blizu Novog Sada od ponedjeljka16. do četvrtka 26. srpnja održava se ekumenski susret mladih pod nazivom Friedensgrund – temelj mira. Susrete je prije 12 godina pokrenuo biskup Hildesheima u Njemačkoj dr. Jozef Homeyer, a cilj je okupiti mlade različitih kršćanskih crkava iz istočne i srednje Europe na zajednički život, molitvu i rad. Zajedno s monasima 150 mladih iz Srbije, Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Ukrajine, Bjelorusije, Mađarske, Litve i Njemačke svaki dan radi na manastirskom dobru, dok su popodne i večer posvećeni međusobnom upoznavanju, a ponajprije upoznavanju tradicija i kultura zemalja iz kojih dolaze. Sudionici Friedensgrunda 17. srpnja posjetili su Novi Sad gdje ih je u sabornoj crkvi primio bački episkop vladika Irinej Bulović, a 18. srpnja u Kovilju je održan okrugli stol na temu mira u Europi budućnosti. Na okruglom stolu uz episkopa Irineja sudjelovali su beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar, subotički biskup Ivan Penzeš, biskup Jozef Homeyer i iguman manastira Kovilj vladika Porfirije. “Želimo da cijela Europa postane kontinent mira u kome plućna krila -pravoslavlje i katoličanstvo međusobno komuniciraju te da tu Europu svi osjećaju kao svoj dom, uključujući i balkanske narode, kao i da oni budu poštovani i uvažavani od svih”, istaknuo je u uvodnoj riječi biskup Homeyer. U nastavku je govorio episkop Irinej, koji je izrazio nezadovoljstvo zbog način kojim se zemlje zapadne Europe odnose prema Jugoslaviji rekavši: “Mislim da su trebali pokazati veće poznavanje kompleksne situacije i učiniti sve realno kako bi spriječili ratnu opciju. Nažalost, mislim da u tom pravcu nisu učinili mnogo. Iako se o tome ne zna mnogo u širokim slojevima zapadne Europe, ipak su Crkve s ovog područja pokušale djelovati u tom pravcu, premda je to nažalost obično ostajao glas vapijućeg u pustinji. U zapadnoj Europi prevladalo je držanje koje pokušava zapovijedati i ne uzima u obzir čitav duhovni svijet te probleme i predrasude te teške povijesne naslage koje mogu dovesti do strašne eksplozije. Naravno, time ne želim amnestirati nas same, ali u svakom slučaju mislim da je Zapad i ono što danas zovemo međunarodna zajednica mogao, ali nije htio spriječiti ovu ratnu opciju. Mislim da je zaista trebalo mnogo više učiniti da svi lokalni faktori budu primorani sjesti za stol i doći do mirnog rješenja, da shvate kako ne mogu ratovati”, rekao je biskup Irinej. Upitan što misli kako su se zapadne zemlje trebale postaviti, biskup Irinej rekao je da su zapadni mediji razvili teoriju kako je isključivo Srbija kriva za stanje na Balkanu, te kako je poseban oblik rata protiv Srbije bilo uvođenje sankcija koje pogađaju čitav narod, a ne one zbog koji su uvedene tj. političare pa je stoga takva metoda neprihvatljiva za kršćane. “Vrhunac je bilo bombardiranje, i iako ja ne opravdavam zločine koje je učinio moj narod, moram reći da je NATO svojom akcijom činio upravo isto za što je nas optuživao”, zaključio je episkop. Prema njegovim riječima, kršćani u Europi mogu i moraju utjecati na političare da europske zemlje ne budu podijeljene na one prvog i drugog razreda i da zemlje izvan europske unije, posebno na Balkanu, ne postanu samo novo tržište ili rezervoari jeftine radne snage i sirovine već ravnopravan i rado viđen partner i prijatelj.
Subotički biskup Ivan Penzeš govorio je o stanju u svojoj biskupiji te o skorašnjem uvođenju vjeronauka u škole. Dodao je i kako očekuje da ljudi u Europi uistinu uvide što se dogodilo na tim prostorima te da pomognu u izgradnji mira. Stoga su mladi okupljeni na Fridensgrundu pozvani biti svojevrsni ambasadori dobre volje.
Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar istaknuo je da je potrebno uvažavati dvostruke procese globalizacije i regionalizacije, što znači da se treba bolje poznavati. Dodao je da svi kršćani na tom području trebaju jaku duhovni i moralnu obnovu koja prvenstveno znači probuditi osobnu moralnu odgovornost ne samo za svoj život već i cjelokupnog društva te staviti veći naglasak na formaciju vjernika laika. U pravoslavnoj Crkvi prisutna je jaka duhovnost dok katolička Crkva ima jaku socijalnu doktrinu i u tom smislu trebamo jedni druge, mišljenja je beogradski nadbiskup.
Okrugli stol završio je zaključkom biskupa Homeyera da se Crkve u Europi danas nalaze u posebnom povijesnom izazovu te je vidljiva želja i plan Božji da dođe do duhovne obnove unutar Crkve koja će na temelju svoga identiteta biti faktor promjene unutar društva. (i07259hr/ppaj/kj)