Na bogoslužju je propovijed održao Péter Szenn, biskup Reformirane kršćanske kalvinske crkve u RH, a slavlje Večere Gospodnje predvodio je Branko Berić, biskup Evangeličke crkve u RH. Ekumenskoj su svečanosti nazočili službeni predstavnici Zajedništva protestantskih crkava u Europi – gosti iz Evangeličke crkve augsburške vjeroispovjedi u Rumunjskoj: dr Stefan Cosoroabă, predstavnik Zajedništva protestantskih crkava u Europi, László-Zorán Kézdi, član skupine Jugoistok Zajedništva protestantskih crkava u Europi, i Gerhard Servatius-Depner, ravnatelj Centra za protestantsku teologiju u istočnoj Europi; te ekumenski gosti predstavnici Katoličke crkve, Srpske pravoslavne crkve i Evanđeoske Pentekostne Crkve: preč. Vladimir Delić, novoimenovani dekan Osječkog zapadnog dekanata i župnik Župe sv. Josipa, radnika, protojerej Aleksandar Đuranović, arhijerejski namjesnik i paroh osječki te član Ekumenske koordinacije osječke regije, i dr. sc. Dalibor Kraljik, dekan Evanđeoskog teološkog veleučilišta.

Nakon ulazne procesije svećenstva, dobrodošlicu sabranima i pozdrave kršćanskoj braći u ekumenskom zajedništvu u Osijeku uputio je dr. sc. Samir Vrabec, đakon evangeličke Crkvene općine Osijek, i uvodno pojasnio slavljenički povod obilježavanja zlatnoga jubileja ekumenskog Sporazuma, koje se 2023. godine održava diljem Europe pa sada i u Hrvatskoj, te kako je Leuenberškim sporazumom (Leuenberg Concord) uspostavljeno zajedništvo oltara (Večere Gospodnje) i propovjedaonice (Riječi Božje) između evangeličkih crkvi augsburške i helvetske vjeroispovjedi, a Sporazum su usvojile glavne europske luteranske, reformirane i unijatske crkve, kao i predreformacijske crkve Valdežana i Češke braće u konferencijskom centru Leuenberg (blizu Basela, Švicarska). Crkve potpisnice (105) priznaju crkveno zajedništvo shvaćeno kao zajedništvo propovjedaonice i oltara te kao zajedništvo u svjedočenju i služenju.

Uz duhovni poticaj iz svetog Evanđelja po Ivanu (Iv 17, 21): „da svi budu jedno kao što ti, Oče, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu jedno da svijet uzvjeruje da si me ti poslao“, bogoslužje je otvoreno pjevanjem na hrvatskom i mađarskom jeziku pjesme „Gospoda časti“ uz orguljsku pratnju Andreasa Langa. U bogoslužju su sudjelovali (molitveno, biblijskim čitanjima – Iz 44, 1-5; Ef 4, 1-6; Iv 17, 11-23) liturzi dviju crkvi: Predrag Gazibara, Darko Turšić (pastor RKKC i tajnik Ekumenske koordinacije osječke regije), Dušan Sajak, József Árpási, Katica Tajz, Matti Korpiaho, Davorka Horvat i Samir Vrabec.

Biskup RKKC Péter Szenn u propovijedi je naglasio kako je „današnje okupljanje sa željom slaviti Boga zajedno i slaviti Gospodnju večeru zajedno i to nije samo potpisani ugovor, nego Božja volja da kršćani zajedno slave Boga, da svi vjerni u Gospodina Isusa Krista, koji vjeruju da je Gospodin Isus Krist za nas na križu umro i treći dan uskrsnuo, uzimamo kruh – hostiju i vino, jer to je naša vjera“.

„Jedan je Bog, jedna vjera, jedno krštenje, čuli smo u čitanju. Čovjek treba naći način kako otvoriti svoje srce da Bog dopre do njega. Kako Bog gleda, tako i mi trebamo – prikloniti se našem Gospodinu, ne gledati našu vjeru kao nešto što se samo od sebe podrazumijeva, ne, to je milost Božja, milosrđe koje Bog zbog svoje ljubavi nama udjeljuje.

Vjera je odgovornost, milost Božja iz koje proizlazi čovjekova odgovornost prema drugome čovjeku… Ne možemo kriviti Boga za to što je došlo do nekih kršćanskih nerazumijevanja, to je naša krivica. Trebamo ispovijedati naše grijehe, ničice pasti pred Boga i reći što on već zna, reći zgriješio sam… Kako mi priželjkujemo Boga, tako nam on želi dati svoj blagoslov. Ovo je savršen susret, radost se vidi i uživa… Kako je veliki blagoslov da smo se ovdje okupili zato da bismo dijelili tijelo i krv Kristovu! Ništa više za poželjeti nego da nam se Bog daje u svojoj ljubavi, po svojoj mudrosti, u njegovoj milosti“, kazao je Szenn.

Nakon propovijedi i pjevanja, prigodnu riječ o Sporazumu održao je dr. sc. Vrabec razloživši: „Jedan od najvažnijih i najdalekosežnijih ekumenskih razvoja u Europi je bio unutarnji protestantski pokret koji je doveo do Leuenberškog sporazuma 1973. Premda je postavio temelj u povijesti do sada nezabilježenog crkvenog zajedništva povijesnih protestantskih crkava u Europi, Sporazum je, vjerojatno, jedna od najmanje slavljenih i najmanje priznatih teoloških izjava. Ona nikada nije pobudila veliku pozornost ili interes naših crkvi.

Članovi naših protestantskih crkava, pa čak i studenti teologije ostanu prilično iznenađeni kad uopće čuju da je Leuenberški sporazum odmah pored naših vjeroispovjednih spisa iz šesnaestog stoljeća. Prema Leuenberškom sporazumu crkve se slažu oko zajedničkog razumijevanja Evanđelja, uključujući osnovni dogovor o važnim doktrinama uključujući kristologiju, predestinaciju, euharistiju i opravdanje. Ovim sporazumom je izbjegnuta zamka pokušaja uspostavljanja punog doktrinarnog i organizacijskog jedinstva. Crkve koje su potpisale Sporazum ne govore jednim glasom, ali govore u jednom Duhu. Prihvaćanjem stvarnosti različitosti, stvara se okruženje i siguran prostor u kojem crkve mogu surađivati u različitim pitanjima.”

Vrabec je pojasnio da su Sporazumom crkve postigle zajedničke izjave o sakramentima što je, kazao je, možda, bilo pitanje koje izazivalo najveće podjele među protestantima od 16. stoljeća.

„Leuenberškim crkvenim zajedništvom je postignut dogovor o praksi i značenju krštenja i Gospodnje večere. Namjera Sporazuma nije bila stvaranje nove konfesije, već donošenje zajedničke deklaracije o zajedničkom razumijevanju evanđelja. Unatoč svojim skromnim počecima i usprkos prilično skromnom značaju u zajedničkoj protestantskoj svijesti, danas doživljavamo istinsko jedinstvo između mnogih europskih crkava, a jednom takvom svjedočimo i mi ovdje danas,“ rekao je Vrabec istaknuvši kako je za zajedničko bogoslužje bitno slavljenje Večere Gospodnje i stoga su dionici „zahvalni za milost zajedničkog pristupanja Stolu Gospodnjem“.

Službu Večere Gospodnje vodio je biskup EC Branko Berić, koji je dijelio Večeru Gospodnju vjernicima skupa sa Vandom Szenn, biskupom RKKC Szennom i Elinom Braz de Almeida.

Nakon završnog blagoslova, okupljene je na njemačkom jeziku (prevođeno) pozdravio predstavnik Zajedništva protestantskih crkava u Europi dr. sc. Stefan Cosoroabă, evangelički svećenik iz Rumunjske, opisujući drastično smanjenje vjernika i stanje u kojemu su „nekada velike crkve u Europi postale manjina“ te valja promisliti o „povezivanju sa svima ili bivati samo za sebe u problemima brigama pri čemu su sporazumi novi početci“.

Bogoslužju je nazočio i predstavnik Katoličke crkve preč. Vladimir Delić