Oduzimanje 22 klinike u vlasništvu Katoličke Crkve u posljednjih nekoliko tjedana, kako je izvijestilo Ministarstvo zdravstva Eritreje, nije bio jednostavan administrativni zahvat kojim je te zdravstvene ustanove, koje su raširene po cijeloj zemlji, htjela preuzeti eritrejska Vlada. Nprotiv, radilo se o zatvaranju i o mjerama nacionalizacije koje su proizišle iz jednostranih odluka, pojasnilo je Tajništvo Eritrejske biskupske konferencije u pismu u kojem je istaknulo da je zatvaranje klinika bilo nametnuto i nije bilo prethodno najavljeno. Izvršna vlast prije te odluke nije pokrenula dijalog s Katoličkom Crkvom, prenosi Vatican News.

Vlada je posljednju katoličku kliniku zatvorila u Zageru. Redovnce koje su upravljale bolnicom udaljene su i više ne mogu koristiti medicinsku opremu. U Eritreji je već prošle godine po nalogu Vlade zatvoreno osam sličnih zdravstvenih ustanova. Tajništvo EBK objasnilo da tijekom burnih trenutaka zatvaranja nije nedostajalo prijetnji i zastrašivanja. Zabilježeni su i događaji velike napetosti. Osoblju je u više slučajeva naloženo napustiti klinike nakon što su potpisali ugovor o predaji prostora, što zapravo pripada samo nadležnosti crkvenih vlasti.

Tajništvo Eritrejske BK u pismu je odgovorilo i onima koji su ovih dana isticali da je u Eritreji vjerska sloboda zakonom zaštićena i zajamčena. Nedavno oduzimanje klinika, pojasnili su u dokumentu, spriječava i izvršavanje zapovijedi bratske ljubavi. Zatvaranjem klinika prekršeno je i pravo ljudi na korištenje zdravstvenih usluga Katoličke Crkve. Tajništvo je napomenulo da se ne može optuživati katoličke ustanove da su se miješale u politiku i da su diskriminirale ljude na temelju etničke i vjerske pripadnosti.

Eritrejska pak Vlada smatra da je zatvaranje katoličkih zdravstvenih ustanova u skladu s pravilima koja su uvedena godine 1995., a koja ograničavaju djelatnosti vjerskih ustanova. Tajništvo EBK protumačilo je da laička i sekularna politika ne može biti izgovor za opravdanje neovlaštenog prisvajanja dobara i spriječavanje pružanja socijalnih i zdravstvenih usluga. Naime, čini se da druge zemlje nisu, uime laičke politike, Crkvi zabranile karitativno djelovanje. Nije istina, piše među ostalim u pismu, da zatvaranje klinika nije imalo značajan utjecaj na eritrejsko nacionalno zdravstvo. Te su zdravstvene ustanove svake godine bile važan oslonac za najmanje 200.000 ljudi, iznad svega siromašnih i potrebitih.

Tajništvo Eritrejske biskupske konferencije potom je prigovorilo da su zaposlenici klinika bili nepravedno optuženi, osobito od nekih novinskih izvora, da su ukrali novce koji su bili namijenjeni za djelatnosti klinika. Oduzimanje zdravstvenih ustanova, prema novinarskom pisanju, bio bi odgovor Vlade na te događaje. Zapravo je riječ o lažnim vijestima. Predstavnici Vlade koji su, kao što kaže izvršna vlast, „preuzeli predaju zdravstvenih ustanova“, nikad nisu prijavili korupciju ili pogrešno financijsko upravljanje, ističe se na kraju pisma eritrejskih biskupa.