Zagreb, (IKA) – Dr. David Oliver sa Sveučilišta u Kentu u Velikoj Britaniji održao je u četvrtak 30. lipnja na Hrvatskom katoličkom sveučilištu predavanje “Etička pitanja i izazovi u palijativnoj skrbi”. Na početku je sve pozdravila pročelnica Odjela za sestrinstvo doc. dr. Marta Čivljak. Prof. dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, u svome je pozdravu istaknuo: “S ovog mjesta svima vama koji se pripremate na studiju upravo za rad s bolesnicima u palijativnoj skrbi, svima koji već radite u timovima palijativne skrbi želim zahvaliti na predanju, otvorenosti da znanjem, pažnjom i ljubavlju prema bratu čovjeku stavite sebe na raspolaganje u možda najosjetljivijem trenutcima prema prelasku u vječnost. Svijetli primjer ljubavi za bližnjega upravo u trenutcima umiranja imala je naša blažena Majka Terezija. Ona je sa svojim sestrama širila radost služenja prema napuštenima, neljubljenima i neželjenima. Poticala je sestre da s velikim smiješkom prihvate sve ono što On dadne da daju štogod On uzima i da tu radost podijele sa svima koji sretnu.”
Prof. dr. Mirna Šitum zahvalila je Hrvatskom katoličkom sveučilištu na gostoprimstvu i predstavila u svojoj prezentaciji palijativnu skrb u Gradu Zagrebu te je istaknula kako je razvoj palijativne skrbi jedan od prioriteta, budući da u Zagrebu živi više od 17 posto osoba starijih od 65 godina. Navela je kako trenutačno u tri zagrebačka doma zdravlja djeluju mobilni palijativni timovi, dok je u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan otvoreno 15 postelja za palijativno liječenje osoba s demencijom, dok po 15 kreveta postoji i u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Rockfellerovoj te u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče. Šitum je na kraju svoje prezentacije je iznijela zaključak: “Za uspješno funkcioniranje palijativne skrbi u Gradu Zagrebu nužno je osnaživanje postojećih službi, zdravstvene, socijalne i duhovne skrbi, prepoznavanje potreba za novim potrebnim profesionalcima i službama palijativne skrbi, edukacija i podizanje svijesti profesionalaca, laika i građana te stvaranje kontinuiteta skrbi za palijativnog bolesnika prilikom promjene mjesta skrbi (bolnica, dom bolesnika, dom za starije i nemoćne).” Profesorica Šitum je također izrazila želju za daljnjom suradnjom s Hrvatskim katoličkim sveučilištem u realizaciji zajedničkih simpozija i konferencija u kojima bi Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba pružio potrebnu stručnu i tehničku podršku.
Predavač dr. David Oliver, specijalist palijativne skrbi sa posebnim interesom za neurološku palijativnu skrb (ALS) te etiku u palijativnoj skrbi u svom se predavanju osvrnuo na različite aspekte palijativne skrbi kao i etička pitanja i dileme koje donosi kraj života za bolesnike, obitelji i profesionalce. Tijekom predavanja dr. Oliver je dao dosta savjeta i primjera s kojima se kao liječnik, kao konzultant za palijativnu skrb u Hospiciju Wisdom u Rochesteru, Velika Britanija i član upravnog odbora Europske asocijacije za palijativnu skrb susretao u praktičnom, ali i u znanstvenom radu.
Tijekom cijelog predavanja dr. Oliver je naglašavao kako su etičke dileme i odluke teške i nikako jednostavne, kako za samog bolesnika i njegovu obitelj tako i za profesionalce. Nadalje je objašnjavao kako nisu samo eutanazija i prekidanje terapije etičke dileme o kojima se u palijativnoj skrbi treba misliti, već svaki postupak, pomoć i skrb koju pružamo bolesniku i njegovoj obitelji te u međusobnom profesionalnom radu. To uključuje: prepoznavanje palijativnog bolesnika, komunikaciju sa bolesnikom i obitelji o bolesti, prognozi i dijagnozi, otvorenost i informiranost bolesnika u mjeri koju on želi, podrška kod poteškoća u prihvaćanju realnosti bolesti i života, pomoć kod zadržavanja autonomije i ljudskog dostojanstva u bolesti i na kraju života, donošenje odluka o terapiji i budućnosti bolesnika zajedno sa njim, prekid ili nastavak terapije, nepotrebni medicinski postupci i drugo.
Dr. Oliver je u zaključku istaknuo da svaka osoba ima pravo na dostojanstven završetak ovozemaljskog života te da je za profesionalce u palijativnoj skrbi važno da slušaju pacijente i njihove obitelji, da im pomognu govoriti o budućnosti bez obzira koliko ti razgovori ponekad budu teški i osjetljivi s emotivne strane. On također ističe da palijativna skrb ne podržava, ni ne uključuje eutanaziju tj. ne ubrzava, ni ne odgađa smrt već doprinos poboljšanju života, dok on ne završi. Doktor Oliver je svoje predavanje završio idejom da je potrebno nadati se u budućnosti najboljem, ali da treba biti spreman na najgore.
Predavanje su organizirali Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba, Centar za koordinaciju palijativne skrbi u sklopu Ustanove za zdravstvenu njegu, Hrvatska udruga medicinskih sestara u palijativnoj skrbi i Hrvatsko katoličko sveučilište.