Istina je prava novost.

"Euharistija: živi kruh za mir u svijetu"

Na Sinodi izglasani prijedlozi, te predstavljena poruka javnosti

Vatikan, (IKA) – Izglasavanjem prijedloga na 22. zasjedanju održanome 22. listopada dopodne, Sinoda o euharistiji, koja je započela 3. listopada, stigla je do najvažnijega i završnoga trenutka. Nakon glasovanja, sinodski su oci bili na ručku s papom Benediktom XVI. U međuvremenu, u subotu dopodne objavljena i konačna verzija završne poruke biskupa Božjemu narodu, pod naslovom “Euharistija: živi kruh za mir u svijetu”. O tom se dokumentu, kao i glavnim temama o kojima se raspravljalo tijekom tri tjedna trajanja Sinode, a koje su sažete u 50 “propozicija” predanih Svetome Ocu, govorilo na konferenciji za tisak u prigodi svršetka Sinode. Na konferenciji je sudjelovao kardinal George Pell, nadbiskup Roland Minnerath, posebni tajnik Sinode, nadbiskup Marc Ouellet te biskup Rino Fisichella, rektor Papinskoga lateranskog sveučilišta. Nadbiskup Minnerath novinare je izvijestio o novosti XI. opće skupštine Biskupske sinode o euharistiji, odnosno o odluci pape Benedikta XVI. o objavljivanju 50 propozicija, što se prije nije događalo, koje su sinodski oci izglasali, a koje čine doktrinarnu i pastoralnu okosnicu Sinode. To je znak veće otvorenosti i komunikacije koje su željeli sudionici skupa, rekao je nadbiskup Minnerath, te dodao kako su posljednja dva dana bili najproduktivniji dani Sinode. Došli smo do 50 propozicija koje smo upotpunili s 500 dopuna – na latinskome jeziku, u službenoj verziji, te na talijanskome, u “radnoj” verziji, koja će biti objavljena u javnosti. Na pitanje novinara koja je bitna novost tek završene Sinode, nadbiskup Minnerath je kazao kako svrha jedne sinode nije uvođenje doktrinarnih ili stegovnih novina u život Crkve, već obnoviti pastoralni pristup u raznim situacijama. Nadbiskup Ouellet je, pak, dodao pojasnivši kako je jedna od novosti bila u osjećaju za kolegijalnost koji je pokazao sam Sveti Otac, sudjelujući u radovima na Sinodi. Pritom je istaknuo razmišljanje pape Benedikta XVI. o razlikovanju žrtve i gozbe na misi. U tom smislu postoji doktrinarna novost u razmišljanju Svetoga Oca, kada je dobro postavio kako je Gospodin na večeri učinio svoj obred, a Crkva je poslije točno naznačila narav toga znaka. Sveti je Otac, dakle, pokazao kako je tradicija dio ustanovljenja euharistijskoga otajstva, odnosno ne samo ono što se dogodilo na Večeri, već i ono što se razvilo poslije. Na novinarski upit o mogućnosti zajedničke Sinode s pravoslavnim Crkvama, biskup Fisichella je kazao kako se ono što je proizišlo iz Sinode nije odnosilo na Sinodu katolika i pravoslavnih, već na održavanje Sinode katolika koja bi uzela u obzir tu temu. Na konferenciji je, između ostaloga, bilo riječi i o dosljednosti s vjerskim istinama na koju su pozvani kršćani općenito, ali i političari, posebice oni koji se priznaju kršćanima, dok je biskup Fisichella sažeo pozitivne vidike proizišle na radovima tijekom Sinode, a koji su uneseni u Poruku biskupa Božjemu narodu. Pritom je istaknuo kako ima sjena, ali i velikoga svjetla koje svjedoče brojni znakovi, poput porasta broja svećeničkih zvanja u brojnim krajevima svijeta, sve življa svijest obitelji i društvena uloga koju ona posjeduje, te ponovno otkrivanje od strane mladih temeljnih vrednota vjere. U tijeku 21. općeg zasjedanja 21. listopada izabrano je 15 članova Postsinodskog vijeća.