Zagreb, (IKA) – Na spomendan sv. Ivana XXIII., u srijedu 11. listopada, svečanim euharistijskim slavljem u zagrebačkoj prvostolnici obilježena je 55. obljetnica početka Drugoga vatikanskog koncila i početak službe u Hrvatskoj apostolskog nuncija nadbiskupa Giuseppea Pinta koji je i predvodio slavlje. U koncelebraciji su bili zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, te hrvatski nadbiskupi i biskupi, sudionici 55. plenarnog zasjedanja HBK.
U uvodu slavlja kardinal Bozanić podsjetio je da je 11. listopada 1962. godine u Rimu započelo zasjedanje Drugoga vatikanskog ekumenskog koncila, što ga je sazvao papa Ivan Dobri. „Sveti papa Ivan Pavao II., koji je sudjelovao na svim zasjedanjima Drugoga vatikanskog koncila, rekao je da je Koncil bio velika milost koju je Crkva dobila u 20. stoljeću. Stoga danas zahvaljujemo za dar svetog pape Ivana XXIII. i za dar Koncila, rekao je kardinal. Podsjetio je i kako je na današnji dan prije 71 godinu na komunističkom sudu u Zagrebu na montiranom procesu izrečena sramotna presuda kardinalu Alojziju Stepincu, čime je započeo mučenički križni put našega blaženika.
Pozdravljajući okupljene nadbiskupe i biskupe, kardinal Bozanić posebno je pozdravio novog nuncija Pinta: „Dragi apostolski nuncije, neka vas u novoj službi u Hrvatskoj, kojom predstavljate Svetog Oca i Svetu Stolicu u našoj Crkvi i Domovini, prati nebeska pomoć Presvete Bogorodice Marije, Majke Crkve, svetog Josipa, zaštitnika Hrvatske i blaženog Alojzija Stepinca, svjedoka čiste savjesti”.

U duhu misnog evanđelja u kojem učenici traže Isusa da ih nauči moliti, nuncij Pinto rekao je da je ta kateheza o molitvi, vrlo draga tema evanđelistu Luki, koju on smatra bitnom za učenika. To je primjer Isusa u molitvi koji pobuđuje pitanje, ali ne toliko pitanje treba li moliti, koliko pitanje kako moliti. Istaknuo je dva zapažanja. „Prvo: Molitvu ‘Oče naš’ treba tumačiti u svjetlu cjelokupnoga Isusova naučavanja. U toj se molitvi, naime, nalaze njegove najdragocjenije misli i najčešće ponavljane riječi. ‘Oče naš’ je neka vrsta sažetka evanđelja. Drugo pak zapažanje je da za razumijevanje molitve ‘Oče naš’ nije dovoljno poznavati Isusovu poruku. Potrebno je do dna osjetiti njegova nastojanja i biti dionikom iste pustolovine. ‘Oče naš’ je ponajprije molitva Isusova učenika, onoga koji je – bez pridržaja – ostavio sve, da bi slijedio Isusa i kojemu je kraljevstvo Božje jedini razlog njegova postojanja.”
Posvijestio je kako su učenici pozvani prenositi evanđelje svojim životima i djelotvornom riječju. „Ali, kako se vjera može prenijeti jezikom razumljivim građanima globaliziranoga svijeta”, upitao je, te pojasnio kako se poslanje odvija posvuda gdje se nalaze Kristovi učenici: u bogoslužnim prostorima i na radnome mjestu. „Crkva ide ususret onima koji žele susresti Isusa, izvor vječnoga života” dodao je, te podsjetio na dokument Drugoga vatikanskog koncila Gaudium et spes koji ističe: „Radost i nada, žalost i tjeskoba ljudi našega vremena, osobito siromašnih i svih koji trpe, jesu radost i nada, žalost i tjeskoba također Kristovih učenika te nema ničega uistinu ljudskoga a da ne bi našlo odjeka u njihovu srcu.”
Na kraju homilije nuncij Pinto okupljenima je prenio pozdrave pape Franje. „On vas se spominje u svojim molitvama i sudjeluje u vašim radostima i poteškoćama; i srdačno vam podjeljuje svoj apostolski blagoslov, koji proširuje na vaše obitelji, starce i bolesne, zazivajući majčinsku zaštitu Majke Božje Bistričke, koju častite pod naslovom ‘Odvjetnica Hrvatske’, zatim svetoga Ivana XXIII., Ivana Pavla II. i blaženoga kardinala Alojzija Stepinca”.
Nakon popričesne molitve, pismo preporuke Papina državnoga tajnika kardinala Pietra Parolina pročitao je prvi tajnik Apostolske nuncijature mons. Janusz Stanislaw Blachowiak, a potom je nuncij pismo predao predsjedniku HBK nadbiskupu Puljiću.
U zahvalnoj riječi, nadbiskup Puljić podsjetio je kako crkveni Zakonik govori o ulozi nuncija, te predviđa da se njegova služba odvija na tri razine: na diplomatskoj s državom i organizacijama gdje predstavlja Svetu Stolicu; na crkvenoj u vidu koordinacije i povezivanja partikularnih Crkava sa Svetim Ocem i središnjim institucijama Svete Stolice, te na ekumenskoj razini prema drugim kršćanima i na međureligijskoj suradnji sa sljedbenicima nekršćanskih religija. „Ovim euharistijskim slavljem i večerašnjim nastupom, apostolski nuncij nadbiskup Giuseppe Pinto predstavio se Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj i započeo uime Božje svoje poslanje kao predstavnik Pape Franje i Svete Stolice”, rekao je nadbiskup Puljić, te je uime nazočnih biskupa još jednom izrekao iskrenu i srdačnu dobrodošlicu. Kratko se osvrnuo na posjet predsjednika Vlade Vatikanu, prigodom kojega je istaknuto da su odnosi hrvatske države i Svete Stolice dobri. „Povijest bilježi da su Crkva u Hrvata i hrvatski vladari od dolaska u ove krajeve njegovali dobre odnose s papama, te uživali i naklonost i primali njihov blagoslov”. Podsjetio je, kako su zaštitu Svete Stolice Hrvati osjećali tijekom dugih stoljeća, posebice u teškim vremenima turskog osvajanja Europe, kao i polovicom 20. stoljeća u ratnim i poratnim godinama stradanja u Drugom svjetskom ratu. „Osobitu naklonost očitovao je papa Pio XII. kada je zatočenog nadbiskupa Stepinca imenovao kardinalom 1952. Blizinu, razumijevanje i zaštitu Svete Stolice osjetili smo i tijekom Domovinskog rata, kad je na Petrovoj stolici bio sv. Ivan Pavao II.”.
Na kraju je novom nunciju poželio „neka Vaš boravak među nama i Vaš rad koji ćete obavljati uime pape Franje i Svete Stolice bude uspješan na sve tri razine vašeg djelovanja i popraćen našim molitvama i obilnim nebeskim zagovorom. Neka Vam je sretno i blagoslovljeno”.
Prije blagoslova, nuncij Pinto je zahvalio Gospodinu za lijepo euharistijsko slavlje, te koncelebrantima, kao i osobama posvećenog života, bogoslovima i pjevačima, te okupljenim vjernicima. Zahvalio je i za nazočnost potpredsjednici Vlade i ministrici vanjskih i europskih poslova Mariji Pejčinović Burić, kao i članovima Diplomatskog kora akreditiranog u Hrvatskoj.