Euharistijsko veleslavlje Svete nedjelje u ludbreškom prošteništu
Euharistijsko veleslavlje Svete nedjelje
Ludbreg (IKA )
Ludbreg, (IKA) – Euharistijsko veleslavlje prve rujanske Svete nedjelje u prošteništu Predragocjene Krvi Isusove u Ludbregu, jedinom hrvatskom euharistijskom svetištu, predvodio je đakovačko-osječki pomoćni biskup dr. Đuro Hranić u koncelebraciji s biskupom domaćinom Josipom Mrzljakom i 60-tak svećenika.
Uoči slavlja u svečanom ophodu pokaznica sa šest stoljeća starom relikvijom Presvete Krvi prenesena je iz župne crkve Presvetog Trojstva do zavjetne kapele gdje se slilo oko 30.000 hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva. Među hodočasnicima bili su i predstavnici Hrvatskog sabora, pokrovitelja proslave, na čelu s potpredsjednicima Josipom Friščićem i Željkom Antunović, potpredsjednik hrvatske Vlade Damir Polančec, predstavnici Varaždinske županije na čelu sa županom dr. Zvonimirom Sabatijem i predsjednikom Županijske skupštine Mladenom Gregurašem; Grada Ludbrega na čelu s gradonačelnikom Ivanom Lončarićem i drugih jedinica svjetovne vlasti. Sve je pozdravio domaći župnik i voditelj prošteništa preč. Josip Đurkan, dok se uime pokrovitelja Hrvatskog sabora obratio potpredsjednik Friščić, izrazivši želju da se proslavi velikog jubileja 600. obljetnice događaja euharistijskog čuda u Ludbregu pridruži papa Benedikt XVI.
Kao domaćin, varaždinski biskup Mrzljak pridružio se riječima dobrodošlice tisućama hodočasnika, kazavši kako “Sveta nedjelja” u Ludbregu želi podsjetiti da je svaka nedjelja sveta – dan obitelji, svekolikog odmora i susreta s Bogom u euharistiji, a ne tek običan radni dan. Pozvao je sve na molitvu, osobito za one koji su u nevolji, primijetivši kako se svakog nedjeljnog jutra sa strahom čekaju vijesti jer su one najčešće tragične. “I danas smo svjedoci jedne tragične vijesti o stradavanju slovačkog autobusa i velikom broju mrtvih i ranjenih osoba. Za takve vijesti kršćani ne mogu biti neosjetljivi, ali su nam one ujedno upozorenje kako je potrebno poštovati život svugdje, pa i na cesti”, kazao je biskup. Pozdravljajući predvoditelja slavlja, uputio je čestitku biskupu Hraniću na uspostavi nove crkvene jedinice – Đakovačko-osječke nadbiskupije i metropolije.
Temeljeći homiliju na riječima svetog Pavla: “Braćo! Nikomu ništa ne dugujte, osim da jedni druge ljubite. Jer tko drugoga ljubi, ispunio je Zakon”, biskup Hranić istaknuo je kako te riječi današnjeg čitanja u sebi objedinjuju i cjelokupno Isusovo propovijedanje, smisao njegova utjelovljenja i života – sve do smrti na križu, te njegovu trajnu prisutnost i darivanje vjernicima u otajstvu euharistije.
Podsjetio je kako se prije gotovo 600 godina, 1411. godine, u susretu s otajstvom euharistije preobrazilo jedno svećeničko srce koje je sumnjalo da euharistijski kruh i vino postaju Kristovo Tijelo i Krv, a toj uskrsnoj i euharistijskoj preobrazbi otvorio se 1739. godine i Hrvatski sabor te učinio zavjet Predragocjenoj Krvi Kristovoj, kojeg je nakon 200 godina odlučio ostvariti i konačno, nakon više od 250 godina, 1994. godine i ostvario. “I taj se proces preobrazbe nastavlja i treba se nastaviti i po nama. Bog je nastavlja po našem vjerničkom dozrijevanju i otvaranju Božjoj objavi i istini – i onda kad ona nadilazi našu ljudsku i zemaljsku logiku”, poručio je biskup Hranić, te pritom upozorio kako se u hrvatskom društvu sve češće susreće sa shvaćanjem da su istina i moral plod usklađivanja mnogobrojnih interesa različitih društvenih, gospodarskih i političkih čimbenika, plod ljudskih pregovora i dogovora te da je istinito i moralno u stvari ono za što glasuje ili podiže ruke većina saborskih zastupnika. “To bi značilo da suvremeno društvo, Europska unija, civilizacijske tekovine ili demokracija omogućuju ili od nas traže da se o istini i moralu dogovaramo ili da se o njima možemo preglasavati na nekom referendumu. Usvajajući takav pristup, u stvari se napušta kriterij objektivne i cjelovite istine, dobra i zla neovisno o bilo kome i o bilo čemu, te se usvaja kriterij da je istinito i dobro te moralno ono što u danom trenutku služi za postignuće određenih ciljeva. Prema tom kriteriju zlo prestaje biti uvijek zlo i samo zlo, prestaje biti moralna kategorija i postaje jednostavno sredstvo kojeg mogu opravdati određeni, ‘plemeniti’, ‘zajednički’ ili ‘viši’ ciljevi. Time se ruši jedan od temeljnih postulata da cilj ne opravdava sredstva, te da zato nijedan cilj, ma kako bio poželjan i privlačan, ne može opravdati zla sredstva”, istaknuo je biskup. Stoga je poručio da upravo ludbreška pokaznica, euharistijsko otajstvo i svetište Krvi Kristove svjedoče čitavom hrvatskom društvu da istina koji put nadilazi osobna i pojedinačna shvaćanja, te da zahtijeva poniznost, obraćenje, odustajanje od vlastitih interesa i osobno dozrijevanje i rast u vjeri.
“Ludbreški nevjerni svećenik svjedoči nam da istina može biti i zadana te da ne dopušta da bude stavljena u pitanje”, istaknuo je biskup. Kazavši kako su se vjernici došli pokloniti Kristovoj Predragocjenoj Krvi, mons. Hranić istaknuo je da je Krist oslobodio za istinu, ljubav, odustajanje od egoizma i sebičnih interesa, neprolazne i trajne vrijednosti. “Ljubav je naša vrhovna vrednota i radi te vrednote, spremni smo, ako treba prolaziti Kristovim putem poniženja i razapinjanja. Jer, Bog je ljubav, izvor istine i naša najveća vrednota”, poručio je biskup, dodavši da su ljudi koji se hrane euharistijom hrabri ljudi, sposobni ljubiti Boga, ljubiti istinu u njezinoj cjelovitosti i ljubiti svakoga čovjeka. “Nahranjeni euharistijskim kruhom sebedarja sposobni su ljubiti potpuno, neovisno o postupcima drugih ljudi, ne žaleći sebe i svoj trud. Sposobni su parcijalne i osobne interese podrediti zajedničkima te snagom vjere nastaviti Kristovu uskrsnu preobrazbu svakog oblika sebičnosti, egoizma i nasilja u darivanje i ljubav, promicati solidarnost i zajedništvo te u susretu s takvim osobama, njihovim postupcima i ljestvicom vrednota postaje prepoznatljiv Isus, kojega blaguju. Nismo li draga braćo i sestre, u toj želji i u toj molitvi danas ovdje?!” upitao je biskup na kraju homilije.
Bogoslužje, koje je izravno prenosila Hrvatska televizija i više radio-postaja, pjesmom je pratio mješoviti četveroglasni župni pjevački zbor pod ravnanjem Antuna Kranjčeca i uz pratnju orguljašice s. Kristine Cenkovčan. Slavlje je zaključeno zahvalnim himnom “Tebe Boga hvalimo” i hrvatskom himnom, a upravitelj Đurkan uputio je zahvale svim sudionicima, suradnicima i predvoditeljima slavlja i pobožnosti.
Tijekom dana priređene su i razne druge pobožnosti i duhovna događanja za brojne hodočasnike koji su iz svih krajeva Lijepe naše došli pokloniti se Presvetoj Krvi, čije je štovanje svojom bulom odobrio sam papa Lav X. 1513. godine. U ludbreškom prošteništu višednevna slavlja u čast Predragocjene Krvi okupile su brojne molitvene zajednice, hodočasnike iz mnogih župa sa župnicima, redovnike i redovnice, a molitveni program vodili su misionari i klanjateljice Krvi Kristove, te don Marijo Zelanović, župnik župe Dol s otoka Hvara.
Na Svetu nedjelju popodne održano je i klanjanje s molitvenim nakanama za članove obitelji nestalih branitelja, mlade koji su izloženi teroru zla i lošim primjerima starijih te hrvatski narod i Crkvu u njemu. Nakon križnog puta, euharistijske procesije te drugih pobožnosti, ovogodišnje proslave zaključene su misom zahvalnicom. U Ludbregu – “centru svijeta” – kroz proteklih “Deset dana Svete nedjelje” održavali su se i razni svjetovni sadržaji.