enta” – “Pomirenje sa Židovima dijelom je temeljnih dužnosti kršćana u Europi” – “Vjernost domovini i otvorenost prema Europi”.
Beč, 20. 6. 1998. (IKA) – Papa Ivan Pavao II. sletio je u salzburšku zračnu luku, u petak, 19. lipnja, u 11.15 sati, gdje mu je priređena svečanost dočeka na razini najvišega državnog uglednika.
Ovo je drugi Papin posjet Salzburgu, gdje su ga dočekali i pozdravili austrijski biskupi na čelu s predsjednikom Austrijske biskupske konferencije i bečkim nadbiskupom Christophom Schoenbornom, državni predsjednik Thomas Klestil, savezni kancelar Viktor Klima, te predstavnici vlasti i diplomatskog zbora.
U toj im je prigodi Sveti Otac uputio svoj pozdrav, ističući: “Za mene je velika radost, gospodine savezni Predsjedniče, što vas susrećem danas zajedno s članovima savezne vlade i predstavnicima javnog i političkog života Republike Austrije. Naš današnji susret još jednom ističe prijateljske odnose koji dugo vremena postoje između Austrije i Svete Stolice.” Pozdravljajući okupljene diplomatske predstavnike, Papa je rekao kako je Austrija, povijesno mjesto koje je osobito prikladno za okretanje pogleda preko granica, “prema Europi koja se ujedinjuje i prema njezinom uključivanju u obitelj naroda svih kontinenata”.
Podsjećajući na demokratske promjene u nekadašnjim komunističkim zemljama s kojima Austrija graniči, Sveti Otac je rekao da je i u njima vidljivo kako nije dovoljno ljudima “napuniti ruke materijalnom dobrima” osobito ako “srce ostane prazno jer nije otkrilo smisao života”. No, problem izgubljenosti i besmislenosti nije prisutan samo u siromašnijim zemljama, već i u onima koje su, poput Austrije, gospodarski napredne i društveno dobro uređene, rekao je Papa. “U europskom zemljovidu Austrija, koja je kroz mnoga desetljeća bila granična zemlja, postala je ‘zemlja-most’. Kroz nekoliko dana preuzet će predsjedanje Vijećem Europske unije”, nastavio je Sveti Otac, ističući kako će na taj način Beč, koji je stoljećem bio europsko središte, ponovno postati središtem brojnih nada za one zemlje koje započinju s pregovorima o pristupanju Europskoj Uniji. “Priželjkujem da se uzmognu poduzeti korisni koraci kako bi se približili istok i zapad kontinenta: dva plućna krila bez kojih Europa ne može ako želi disati”, rekao je Papa koji smatra da zbog toga ne treba govoriti o nekakvom “širenju prema istoku”, već o “europeizaciji cijeloga područja kontinenta”.
Navodeći izazove s kojima se Europa u toj zadaći mora susresti, Papa je istaknuo nužnost kršćanskog svjedočenja u Europi koju je to isto kršćanstvo oblikovalo i koja nije, ni danas, potpuno posvjetovnjačena ili bezbožna. O tome govore “brojni živi svjedoci: muževi i žene koji tragaju, pitaju, vjeruju, nadaju se i ljube; sveci prošlosti i sadašnjosti”. Veliki je izazov za Europu i dužnost da ne zaboravi kako je njezina “povijest usko isprepletena s poviješću onoga naroda iz kojega je došao Gospodin Isus. Židovskom su narodu u Europi zadane neizrecive patnje i ne možemo reći da su svi korijeni tih nepravdi iščupani. Pomirenje sa Židovima dijelom je temeljnih dužnosti kršćana u Europi”, rekao je Papa, te je graditeljima nove Europe poručio da će se morati suočiti i s izazovom “stvaranja europskoga globalnog prostora slobode, pravde i mira umjesto otoka blagostanja zapada kontinenta. Bogatije će se zemlje, istaknuo je Sveti Otac, neizbježno morati suočiti sa stvarnim žrtvama kako bi, malo po malo, izjednačili nečovječnu brazdu blagostanja u Europi.” Kao svoj prilog Crkva svim demokratskim zemljama pruža svoj socijalni nauk, koji je “usredotočen na skrb i odgovornost za čovjeka kojega joj je povjerio Krist”, a u taj je proces uključen i cijeli svijet te je potrebna “globalizacija u solidarnosti”. Austrija će pritom, kao što je bio slučaj i u tijeku povijesti, imati važnu ulogu, pa je Sveti Otac potaknuo Austrijance da i dalje otvoreno i dobrohotno prihvaćaju strance koji su prisiljeni napustiti svoje zemlje.
Veliki problem u cijelome svijetu je i nezaposlenost te pravo na rad. Sam je Papa rekao kako osjeća da mora govoriti u ime onih koji ne mogu doći do glasa u javnosti, te je istaknuo da je “subjekt rada čovjek kao osoba”, te je u “doba savršene tehnologije nedopustivo zaboraviti čovjeka.”
Oprite se “kulturi smrti”, stvorite “kulturu života”, poručio je Papa Austrijancima, ponavljajući jedan od ciljeva svojega papinstva, tj. borbu da se spriječi širenje “kulture smrti” i obrani bezuvjetno pravo na život od samoga začeća do naravne smrti. “Zakonski dopušten pobačaj do trećeg mjeseca trudnoće, koji je na snazi u Austriji, krvava je rana u mojemu srcu”, rekao je Papa, te ponovio da se opire i eutanaziji jer “svaki čovjek ima pravo umrijeti na dostojanstveni način prema Božjoj volji”.
“Gospodine savezni Predsjedniče! Gospodo i gospođe! Vjernost domovini i otvorenost prema Europi povezanoj s poviješću i otvorenoj budućnosti – bile su to teme razmišljanja koje sam vam želio danas ponuditi. Prisjećajući se za zahvalnošću i ponosom velikog blaga kršćanstva, pozivam vas da prihvatite tu baštinu kao prijedlog kojeg bi Crkva željela predstaviti na kraju drugoga tisućljeća kršćanstva”, završio je Sveti Otac ponavljajući još jednom da je Austrija “most u srcu Europe”, te izražavajući svoju želju da Austrija iznađe “hrabrosti za izgradnju toga mosta”.
U zračnoj je luci Papu dočekala i skupina hrvatskih vjernika.