Europska unija – dijalog s Crkvama i religijama

Zagreb, (IKA) – Dr. Michael Weninger, savjetnik predsjednika Europske komisije Romana Prodija za dijalog s Crkvama i religijama, održao je u četvrtak 3. travnja u Tribini grada Zagreba predavanje o Europskoj uniji i dijalogu s Crkava i religijama, ocijenivši da je, vezano uz procese ulaska u EU, Katolička crkva u Hrvatskoj jako napredna i ima jasnu viziju, potkrijepivši to činjenicom da nije slučajnost da su hrvatski biskupi pola dana plenarnog zasjedanja posvetili temi približavanja EU. To je još jedan dokaz kakvu snagu ima Katolička crkva u Hrvatskoj, u smislu utjecaja i zacrtavanja smjernica, kazao je.

Govoreći o samoj Europskoj uniji, istaknuo je da je to politička organizacija u kojoj su bitne ekonomska i monetarna politika te obrambeni i sigurnosni sustav, ali unija ima i svoju duhovnu i vjersku dimenziju, koja se temelji na kulturno-vjerskom nasljeđu tri grada: Jeruzalema, u kojemu su nastale tri velike religije, Atene kao kolijevke demokracije te Rima i njegovog prava.

Govorio je o velikim reformama pred kojima se nalazi Europska unija, istaknuvši kako je Europsko vijeće zaključilo da je Europskoj uniji potrebno više demokracije, transparentnosti i učinkovitosti i stoga je to Vijeće potaknulo rad Konvencije za budućnost Europe koja ima zadaću izraditi budući Ustav EU, kojega bi na konferenciji trebali usvojiti šefovi država i vlada, a nacrt će biti predstavljen u lipnju u Solunu. Središnje je pitanje te Konvencije i budućega Ustava, prema njegovim riječima, postoje li zajedničke europske vrijednosti, ako postoje koje su, te koje će se institucije pobrinuti za ostvarivanje tih vrijednosti. Prema njegovoj ocjeni postoje zajedničke vrijednosti, no, postavio je pitanje budućeg ustroja, arhitekture EU, jer ima desetak koncepcija, od kojih su dva ekstremna pristupa: prema jednima buduća zajednička Europa trebala bi biti konfederacija, a drugim smatraju da bi trebala biti federacija. Prema konfederativnom modelu, članice bi i dalje bile nacionalne, suverene države, koje bi dio suverenosti delegirale na institucije EU i taj model zastupaju velike države. Federativni model zastupaju male i srednje države, a prema njemu bi EU imala jake institucije, svoju izvršnu i zakonodavnu vlast, bila bi jedna Vlada, predsjednik, dvodomni parlament i jedan Ustav.

Prodijev savjetnik istaknuo je također činjenicu da unutar europskoga ustroja Crkve i vjerske zajednice imaju osobito važnu zadaću i većina Crkava preko svojih predstavništava u Bruxellesu sudjeluje u procesu europskih integracija. Tako u Bruxellesu postoji pedesetak predstavništava vjerskih zajednica, od kojih je Rimokatolička crkva najučinkovitija i djeluje preko dva organizacijska oblika: putem apostolskog nuncija, koji zastupa Svetu Stolicu, te preko Vijeća nacionalnih biskupskih konferencija zemalja EU, koje se zauzimaju za interese lokalnih Crkava.
U izlaganju se posebice osvrnuo na islam, iznijevši podatak da u petnaest država članica Unije živi između 14 i 17 milijuna muslimana, a kad je tek utemeljena, na području Europske zajednice živjelo je svega 800.000 muslimana. Za razliku od SAD-a, u kojima živi 10 milijuna muslimana, od kojih je većina konvertita te su integrirani u američko društvo i osjećaju se “dobrim američkim građanima”, muslimani u EU u velikom su broju emigranti, upozorio je dr. Weninger.

Europska komisija, prema njegovim riječima, veliki značaj pridaje dijalogu s Crkvama i vjerskim zajednicama. Konvencija se, kako je kazao, itekako bavi pitanjima odnosa prema vjerskim zajednicama. Prema njegovim riječima, svatko tko želi vjerovati, treba mu omogućiti prakticiranje vjere, a onaj tko ne vjeruje, treba mu omogućiti pravo na njegovo mišljenje i s obzirom na taj pluralizam svjetonazora, Konvencija vodi računa o tome. Vezano uz buduću Ustavnu povelju, iznio je mišljenje da će ona voditi računa o osnovnim vjerskim potrebama građana.
Predavanje je priredio Tiskovni ured HBK, a, među ostalima, nazočan je bio i predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Dr. Weninger je specijalizirao filozofiju i teologiju te je završio studij na diplomatskoj akademiji, nakon čega je niz godina bio u diplomatskoj službi Republike Austrije. U Bruxellesu ima status veleposlanika.