Na sastanku na vrhu šefova država ili vlada zemalja članica Europske unije u Kopenhagenu 12. i 13. prosinca službeno će biti označen završetak pregovora o priključenju Europskoj uniji deset zemalja kandidata: Cipra, Estonije, Latvije, Litve, Malte, Poljske, Republike Češke, Slovačke, Slovenije i Mađarske. Tim će se činom Europska unija proširiti sa sadašnjih 15 na 25 zemalja članica. Agencija SIR objavila je tim povodom komentare biskupskih konferencija deset budućih članica. Komentari su objavljeni u dva dijela, a u prvom dijelu su izjave predstavnika Crkava iz Češke, Litve, Mađarske, Slovenije, Cipra i Malte.

Biskup izaslanik Biskupske konferencije Republike Češke za odnose s Europskom Unijom Vaclav Maly istaknuo je kako će ulazak njegove zemlje u EU “uključivati gospodarsko i političko ujedinjenje s Europom”, ali će istodobno značiti “postati suodgovorni za buduće lice Europe”. On također smatra kako će ulaskom u Europsku uniju u zemlji “biti prevladan provincijalizam” te će učvršćivanjem veza i gospodarskih interesa u zemlji vladati veća sigurnost. Proces proširenja, poželio je biskup, “trebao bi pospješiti razvoj bolje i dublje pravne svijesti, koja je do sada bila na vrlo niskoj razini”. “Poštivanje prava predstavlja, naime, temelj demokracije koja dobro funkcionira. Do danas je bilo političara koji nisu poštivali zakone, što je sprječavalo odgoj za civilno društvo”, rekao je češki biskup. On je također istaknuo kako je BK Republike Češke zauzeta u pružanju potpore ulasku u EU te da u tome pravcu namjerava objaviti posebno priopćenje i dati vlastiti pristanak ulasku u EU prigodom budućeg referenduma predviđenog za lipanj 2003.
Republika Češka ima 10 milijuna stanovnika. Od toga su 39% katolici, 4,3% protestanti te 0,2% pravoslavni. Katolička je crkva teritorijalno podijeljena u 9 biskupija, 21 različito pastoralno središte i 3.135 župa. Kler ima jednog kardinala, 16 biskupa, 1.364 svećenika i 595 redovnika. Crkva je djelatna u različitim područjima društvenog života. Vodi, među ostalim, 66 odgojnih ustanova i 223 tijela za pružanje solidarnosti.

Generalni tajnik Litavske biskupske konferencije Gintaras Grusas istaknuo je kako su mnogi izazovi s kojima se suočava Litva vezani uz postkomunističko razdoblje. Među njima glavno mjesto zauzimaju ekonomska stabilnost te obrazovni i zdravstveni sustav. Posebno zabrinjava porast nezaposlenosti (10%). Sve to je umrtvilo nadu koju su ljudi polagali u zadobivanje slobode i demokracije nakon godina sovjetskog režima. Litvanci uglavnom pozitivno gledaju na pridruženje Europskoj uniji, premda postoje i sumnje i strahovi. Strahovi se prije svega odnose na “promjene načina života koji će bit nužni”. Zabrinjavaju i “zaokreti” koje sa sobom nosi pridruženje Europskoj uniji poput pitanja poljoprivredne proizvodnje – veći dio pučanstva u Litvi bavi se poljodjelstvom – te industrijskog sustava. Crkva, istaknuo je glasnogovornik, “nastoji isticati kako pozornost prema Europi ne smije izbrisati osjećaj i tradiciju kršćanskih vrijednosti ukorijenjenih u kulturi i društvu naše zemlje”. “Zajedno s europskim biskupima i litavski biskupi potiču da u Europskoj uniju bude priznata uloge religije u društvu”, rekao je Grusas. On je na kraju izrazio želju da stvarne dobrobiti i gospodarske i društvene politike koje će se provoditi budu uvijek usredotočene na vrijednost i dobro osobe. Zajedno s Poljskom Litva je jedna od zemalja bivšega Sovjetskog Saveza čije je pučanstvo većinom katoličko (oko 80%).

Crkva u Mađarskoj s velikim povjerenjem gleda u “europsku” budućnost s ponekom zabrinutošću glede tema iz etičkog područja. Mađarski biskupi pripremaju ovih dana pastoralno pismo o Europi, koje će ubrzo biti objavljeno. Pomoćni biskup Egera i član Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (ComECE) Andras Veres rekao je kako su u Mađarskoj svjesni da naredni mjeseci predstavljaju vrlo važan povijesni korak te da se i Crkva mora o tim temama snažnije oglasiti. On je iznio i podatak da je u zemlji 70% pučanstva naklonjeno pridruženju, no da ih čak 60% nema ozbiljnu i iscrpnu informaciju o tome što doista znači ući u Europu. U zemlji postoji i određena manjina koja na taj događaj gleda razborito i s rezervom “jer zna da neće biti velikih promjena, već da bi naprotiv mogli doći moralni utjecaji koji neće uvijek biti dobri”. Biskup Eger je izrazio zabrinutost glede zadržavanja domovinskih vrijednosti i kršćanskih vrednota ali i puno povjerenje “jer se ne može razmišljati o budućnosti izvan Unije”.
U Mađarskoj na 10 milijuna stanovnika 75% ih pripada kršćanskim Crkvama: 5.100.000 su katolici zapadnog obreda, 280.000 katolici istočnog obreda, 1.300.000 kalvinisti i 300.000 luterani. Biskupija zapadnog obreda je 12 s oko 2.000 svećenika.

“Ulaskom u Europsku uniju Slovenija će okruniti tisućljetni san i potvrditi vlastitu suverenost, vlastitu neovisnost i vlastitu volju za pridruženjem europskoj kulturi”, rekao je glasnogovornik Slovenske biskupske konferencije Janez Gril. “Spremni smo dati svoj prinos Uniji i očekujemo da će se prema nama postupati jednako kao prema ostalim članicama”, dodao je Gril. Izrazio je nadu da će ulazak u EU pomoći Sloveniji da postane demokratskija, zrelija i kompetitivnija zemlja na gospodarskome, političkom i kulturalnom području te svjesnija vlastitog identiteta, ponosna na svoju kulturu i istodobno otvorenija i pozornija prema kulturama ostalih članica. Blagoslov pridruženju Slovenije Europskoj uniji dali su i slovenski biskupi, koji su u proljeće ove godine uputili pastoralno pismo u kojem u pojasnili važnost ulaska Slovenije u Europsku uniju i NATO.
Slovenija ima nešto manje od dva milijuna stanovnika, 82% su katoličke vjeroispovijesti. Biskupije su tri, župa 805 te 12 drugih pastoralnih središta. Intenzivna je djelatnost Crkve u školama i na polju socijalne pomoći. Crkva u Sloveniji vodi 12 škola različitih obrazovnih stupnjeva i 22 tijela za pružanje socijalne pomoći.

O. Umberto Barato, latinski patrijarhalni vikar iz Cipra ističe kako nije bilo problema pri prilagođavanju ciparskih zakona zakonima Europske unije. “Ljudska se prava poštuju. Praktički nema nezaposlenosti; štoviše otok sa svojih 700.000 stanovnika može, jednom kada bude otvoren Europi, pružiti mogućnost za rad mnogim ljudima”, rekao je o. Barato. Izrazio je također želju da se priključenjem Cipra Europskoj uniji prevlada podjela koja traje već gotovo 30 godina, odnosno od turske okupacije iz 1974. godine.
Cipar ima 786.000 stanovnika, 80% pučanstva pripada grko-pravoslavnoj Ciparskoj autokefalnoj crkvi. Katolika je 17.000. Crkva zapadnog obreda ovisna je o Jeruzalemskom patrijarhatu (s jednim patrijarhalnim vikarom, 9 svećenika i 4 župe), dok Istočna maronitska crkva ima jednog arhiepiskopa, 7 svećenika i 7 župa.

Ulazak Malte u Europsku uniju je dobro prihvaćen pod uvjetom da neće imati “nikakva učinka na baštinu kršćanskih vrijednosti našega naroda”, ističu malteški biskupi, koji su pridruženju Malte Europskoj uniji posvetili posebno priopćenje i pastoralno pismo pod naslovom “Malteška baština kršćanskih vrijednosti”. Tijekom duge rasprave o ulasku Malte u EU, u kojoj je čak na dvije godine bila blokirana kandidatura za ulazak te otočne zemlje u EU, biskupi su uvijek pozivali političku i građansku zajednicu u zemlji “da ne gledaju svoje posebne interese već opće dobro naroda”. Biskupi su također istaknuli kako se ne smije dopustiti da samo gospodarski i politički čimbenici određuju položaj Malte u pregovorima o ulasku u EU. Taj proces, istaknuli su, mora poštivati i kršćanske i humanističke vrijednosti Malte, kako bi se zajamčilo prvotno mjesto etičke i duhovne baštine te zemlje. Podsjetili su kako prvotno mjesto mora pripasti temeljnim ljudskim pravima i osobito poštivanju života, od njegova začeća do smrti, društvenoj pravednosti, solidarnosti, zaštiti prava, sigurnosti radnika. “Malteška baština kršćanskih vrijednosti je još uvijek stvarno jaka. Isto se, međutim, ne može reći za Europu”, istaknuli su malteški biskupi. (ika-sa/sir)