Europske pučke stranke u dijalogu s pravoslavljem

Solun, (IKA) – Predsjednici Vlada jugoistočne Europe okupljeni 21. i 22. listopada na 8. dijalogu pravoslavnih Crkava i europskih pučkih stranaka u Solunu (Thessaloniki) pozvali su Crkve na pojačano sudjelovanje u procesu pomirenja u regiji. Na poziv ekumenskog patrijarha Bartholomaiosa I., pod čijim se pokroviteljstvom susreti održavaju, u radovima su između ostalih sudjelovali beogradski katolički nadbiskup i metropolit Stanislav Hočevar, banjolučki biskup Franjo Komarica, predstavnik Apostolske nuncijature u Grčkoj mons. Astolfo Astolfi, predsjednik i tajnik COMECE-a biskup Josef Homeyer i Noel Treanor.
Među sedamdesetak sudionika susreta bili su i posebni koordinator Pakta o stabilnost Erhard Busek, voditeljica međuparlamentarnog izaslanstva za odnose s JI Europom Doris Pack, hrvatski premijer Ivo Sanader, premijer Srbije i Crne Vojislav Koštunica i ministar u vladi BiH Bariša Čolak. Tema susreta bila je “Izgradnja Europe pomoću pomirenja i suradnje” s posebnim naglaskom na područje Jugoistočne Europe i zemalja bivše Jugoslavije. Susret je otvoren molitvom i pozdravom domaćeg metropolite Anthimosa te čitanjem poruke ekumenskoga carigradskog patrijarha.
Premijer Sanader poručio je kako bi europske vrednote morale postati sredstvo za nadilaženje trenutačnih podjela, ističući važnost vjerskog dijaloga u tome. Najavio je i skori prvi službeni pohod Beogradu, na kojemu će se raspravljati o sporazumu o zaštiti nacionalnih manjina, te istaknuo kako nema alternative pomirenju i suradnji nekadašnjih zaraćenih strana. Smatra da će moguće pristupanje Hrvatske Europskoj uniji 2005. godine pozitivno odraziti na zemlje nekadašnje Jugoslavije, koje će moći koristiti njezina iskustva u približavanju Uniji.
Premijer Koštunica izjavio je kako Crkve moraju pomoći u stvaranju društvenog ozračja u kojemu se vjerska uvjerenja više neće moći politički instrumentalizirati. Svoje je izlaganje usredotočio na stanje na Kosovu i diskriminaciju srpske manjine. Grčki premijer Konstantinos Karamanlis potaknuo je Crkve na sudjelovanje u izgradnji demokratskije i ljudskije Europe. Busek je posebno kritizirao nedovoljne znakove pomirenja na mjesnoj razini, spomenuvši kako su mu u Mostaru rekli kako je “rat nastavljen u srcima i glavama”. Doris Pack pozvala je na intenziviranju razmjenu osobito mladih naraštaja i zatražila što skoriju razradu europskih programa koji bi obuhvatili i studente iz balkanskih zemalja. Poručila je da apeli za tolerancijom nisu dovoljni te vjerske zajednice u regiji moraju postati uzori.
Na početku svoga izlaganja biskup Komarica spomenuo je kako je već na sličnom susretu prije tri godine na Kreti upozorio da “u BiH nedostaje pravna podloga od strane međunarodne zajednice, kao nužni preduvjet za pomirenje, zajednički život ljudi i naroda te ostvarenje pravednog mira”. Zatim je istaknuo da ni danas nije puno bolje, jer još uvijek uglavnom vlada zakon jačega s mnogovrsnim negativnim posljedicama. Govoreći o međusobnim odnosima između Katoličke i Srpske pravoslavne crkve, te Islamske i židovske zajednice, biskup je istaknuo “potrebu prihvaćanja istine o drugom kao drugačijem – kako u svakodnevnom životu ljudi tako i u službenim susretima predstavnika Crkava i vjerskih zajednica. Naveo je mnogobrojne susrete službenih vjerskih predstavnika, profesora teoloških učilišta kao i običnih ljudi u svakodnevnim kontaktima – kao dragocjeno kamenje u gradnji zgrade međusobnog pomirenja i povjerenja. Spomenuo je i razlike koje postoje kod crkvenih odnosno vjerskih predstavnika u pogledu nužnosti i smisla ekumenizma i dijaloga. Uputio je zatim niz kritičkih pitanja koja su se odnosila na izlaganja političara: kako se može uspješno i odgovorno raditi na pomirenju i izgradnji zajedničke budućnosti kad političari svim silama i na sve načine ne dozvoljavaju ni živjeti u vlastitoj Domovini; kad političari nastoje sprječavati susretanje ljudi koji se žele vratiti u svoj rodni kraj i živjeti životom dostojnim čovjeka zajedno sa svojim susjedima; kad političari ne uvažavaju zajedničke napore predstavnika Crkava i vjerskih zajednica oko izgradnje, pomirenja i međusobnog povjerenja. Istaknuvši želju Katoličke crkve u BiH da još uspješnije nastavi u svom odgojnom i socijalnom angažmanu – prijeko potrebnom za izgradnju povjerenja i zajedničkog života, pogotovo među mladima, biskup Komarica zamolio je europske političare da pomognu te i slične konstruktivne akcije. Izrazio je svoje osobno opredjeljenje da i ubuduće i molitvom i radom pridonosi afirmaciji čovjekova dostojanstva, zaštiti njegovih prava, praštanju, pomirenju i izgradnji pravednog mira za sve stanovnike BiH i susjednih zemalja.