Bruxelles, (IKA) – U zaključnoj izjavi s jesenskog zasjedanja Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (ComECE) biskupi okupljeni od 18. do 19. studenoga u Bruxellesu pozdravili su intenzivniju raspravu o duhovnoj i kulturalnoj dimenziji Europe i najavili želju za sudjelovanjem. Na zasjedanju ComECE-a prvi put otkako je RH ušla u krug zemalja kandidata za EU sudjelovao je i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Europski biskupi pozdravili su inicijativu dosadašnjeg predsjednika Europske komisije Romana Prodija za osnivanjem savjetodavne skupine stručnjaka koja se bavi pitanjem duhovne i kulturalne dimenzije Europe, čije je izvješće o dosadašnjem radu bilo i središnja tema zasjedanja. U njemu se ističe kako samo gospodarsko ujedinjenje neće moći održavati zajedništvo Europe u njezinim aktualnim granicama. Budući su oslabili faktori koji su motivirali integraciju – stanje nakon II. svjetskog rata i vanjska prijetnja, raste značaj zajedničke europske kulture, duhovnog čimbenika europske integracije kao “izvora jedinstva i zajedništva”. Potrebna politička integracija zahtijeva kao uvjet opću solidarnost, ističe se u izvještaju.
Nadalje se upozorava kako za stvaranje europske kulture zajedništva nije dovoljno jednostavno nabrojati “zajedničke europske vrednote”. Te se vrednote, naime, zbog različitih tradicija različito interpretiraju. K tome se Europu ne može konačno definirati, jer je ona zadaća i proces. Europa i njezin kulturalni identitet živi u stalnom suočavanju s novim, drugačijim, stranim; njezine se granice, kako unutarnje tako i vanjske uvijek iznova pregovaraju. “Zajednički kulturalni prostor Europe” se osim toga na može definirati kao suprotnost nacionalnim kulturama ili nekoj religiji, kao što je to npr. islam, ističe se u izvještaju.
Uz važnost europske solidarnosti ističe se kako ona ne smije biti institucionalna već je “Europljani moraju osjećati”. Jačanje solidarne svijesti jedan je od najvažnijih dugoročnih ciljeva europske politike.

Izvještaj se izričito osvrće i na “javnu ulogu religija” u Europi i njihov mogući prilog u jačanju zajedništva i identiteta EU. Europa ima tragično iskustvo da su religije dovele do podjela a ne pomirenja, stoga se religije nastojalo udaljiti od politike. No, vjerske zajednice i danas su bitna komponenta u različitim društvima i kulturama Europe i imaju “potencijal približavanja ljudi” i to treba iskoristiti, pazeći da se “ne ponove pogreške” ili “zanemare opasnosti”, ističe se u dokumentu. S tim u vezi spominje se politička uloga islama u Europi, te upozorava da rastuća prisutnost muslimana nudi nove mogućnosti, ali i nove opasnosti. Nije cilj suočavanje “neke apstraktne kršćanske Europe” na jednoj i islama na drugoj strani, već je potrebno integrirati islam i to “prevođenjem islama u europski kontekst”, ističe savjetodavna skupina.

Sudionici jesenske skupštine ComECE-a očekuju da će novi predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso nastaviti tu inicijativu, te su najavili da će i sami dostaviti neke prijedloge. Također je izraženo zadovoljstvo što su pozvani sudjelovati na zaključnoj konferenciji savjetodavne skupine 4. prosinca u Den Haagu. Pozdravljajući potvrđivanje nove EK, biskupi su također izrazili žaljenje “kontroverze oko imenovanja i osobnih stavova Rocca Buttiglionea”, i političkih posljedica toga spora. Smatraju da su se neki zastupnici pokazali netolerantnima prema njegovim osobnim uvjerenjima, umjesto da se koncentriraju na njegove sposobnosti za političku zadaću za koju je bio imenovan. Stoga su biskupi zatražili da se – kao što je i utvrđeno u Ustavu – u cijelosti poštuje vjerska sloboda i sloboda mišljenja u religijskim pitanjima te se to primjenjuje u svim ustanovama na području cijele Unije.

Biskupi zemalja članica EU također smatraju nužnim razvijati i poboljšati odnose EU sa SAD, uklanjajući pogrešna razumijevanja i pretpostavke. Biskupi su u zaključnoj izjavi istaknuli značenje suradnje i koordinacije EU i SAD-a osobito na području borbe protiv terorizma, jačanja gospodarske i trgovačke politike i solidarnost sa zemljama u razvoju.
Premda smatraju da novi Europski ustav odražava središnje vrednote kršćanske slike čovjeka kroz povelju temeljnih prava i definicije vrijednosti i ciljeva Unije, biskupi su izrazili žaljenje što se u konačnoj verziji preambule nije izričito spomenulo kršćanstvo. Također su izrazili zabrinutost stanjem u Nizozemskoj, ističući kako vjerska uvjerenja ni u kojem slučaju ne opravdavaju nasilje.

Za obnovljenu “lisabonsku strategiju” gospodarskog razvoja EU biskupi žele dati i neke prijedloge, te je potpredsjednik ComECE-a biskup Adrianus Van Luyn zajedno s ostalim europskim biskupima zadužen za njihovu pripravu. U njima će biti riječi o pitanjima istraživanja, obrazovanja, obitelji i tržišta rada. Biskupi su, naime, svjesni da je nužno reformirati europsko gospodarstvo kako bi se osigurao europski socijalni model koji se nalazi pod pritiskom globalizacije i opadanja nataliteta. Za taj je socijalni model, pak, od velike važnosti uloga obitelji, ističe se u zaključnoj izjavi jesenskog zasjedanja ComECE-a.