Zagreb, (IKA) – „Gospodarsko-financijska kriza: očajavati ili nadati se? Iskustva, inicijative, problemi i odgovori Crkve u Europi” naslov je europskog susreta biskupa zaduženih za socijalna pitanja pri europskim biskupskim konferencijama koji se održava u utorak, 9. lipnja, u prostorijama Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. O sadržaju toga susreta na konferenciji za novinare izvijestili su domaćin potpredsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija ostrogonsko – budimpeštanski nadbiskup kardinal Peter Erdö i generalni tajnik Papinskog vijeća Iustitia et pax mons. Giampaolo Crepaldi.

Uvodno je kardinal Bozanić istaknuo kako je u Zagrebu održan redoviti sastanak Predsjedništva Vijeća europskih biskupskih konferencija koji je kao glavnu temu imao pripremu plenarnog zasjedanja što će se održati u Parizu početkom listopada. Tijekom sastanka dotaknuta su i aktualna pitanja iz života CCEE i Crkve u Europi uopće. Predsjedništvo CCEE-a pridružilo se susretu biskupa zaduženih za socijalna pitanja pri europskim biskupskim konferencijama. Kardinal Bozanić istaknuo je kako je ovaj susret prvi takve vrste, a njegova važnost je tim veća, jer je došlo do razmjene iskustava rada pojedinih komisija Pravda i mir, a to je prigoda i programirali zajedničko djelovanje i bolju koordinaciju komisija na europskoj razini.
Kardinal Erdö pojasnio je kako zahvaljujući Drugom vatikanskom saboru u biskupskim konferencijama već više od 40 godina postoje razne organizacije i tijela koja se bave socijalnim pitanjima koja su vezana uz Pravdu i mir. Te organizacije i ustanove unutar BK imaju različite fizionomije. Ne postoji jedan jedinstveni model funkcioniranja, tako u nekim BK postoje komisije koje vode biskupi, a u drugima su to specijalizirane skupine stručnih suradnika koje rade na tom području. Postoje i različite civilne udruge koje imaju kršćansku inspiraciju i koje djeluju u pojedinim državama i unutar pojedinih BK koje pokrivaju određene vidove socijalnog angažmana, istaknuo je kardinal Erdö, te podsjetio kako unutar Crkve postoji mnoštvo komplementarnosti koje pokazuju zajedničku suradnju i suživot različitih karizmi životnih poziva unutar Crkve koje svjedoče o snazi i novosti evanđelja. U osvrtu na globalnu krizu, kardinal je rekao kako Crkve moraju djelovati zajedno da bi mogle odgovoriti na krizu koja nas sve pogađa. Suradnja je potrebna na područjima koja se tiču socijalnog nauka Crkve kao što je stvoreno, ekologija, emigracije. Ta suradnja je potrebna i među Crkvama koje pripadaju EU, ali i između onih izvan EU, a nalaze se na europskom kontinentu.

Mons. Crepaldi istaknuo je kako je njegova prisutnost na ovom susretu važna jer predstavlja podršku i praćenje napora koje čini CCEE na društvenom i socijalnom planu. Ono je izričaj blizine Papinskog vijeća i Svete Stolice koja je zadovoljna radi susreta i sretna da može pomoći da se ova pitanja društvene i socijalne pravde još bolje i sustavnije razvijaju unutar europskih biskupskih konferencija. Rekao je i da se zalaganje za pravdu mora još više pojačati pogotovo u ovoj situaciji krize koja je globalna i veoma dramatična. Socijalni nauk Crkve ima puno toga poručiti europskim narodima i društvima za izlazak iz ove uistinu dramatične krize koja je pogodila mnoge radnike, obitelji, poduzeća, kao i cjelokupno društvo. Što se tiče Svete Stolice ona je puno puta govorila o krizi, posebice kroz intervente Benedikta XVI., a i Papinsko vijeće je u posljednje vrijeme izdalo dva znakovita dokumenta. Jedan je o prošlogodišnjoj krizi koja je prouzročila glad u svijetu, a drugi je dokument koji govori o traženju jednog novog saveza za pitanje međunarodnih financija na koji način bi se taj sektor trebao organizirati da bude pravedniji. Sveta Stolica i Sveti Otac žele o ovoj kompleksnoj i dramatičnoj temi progovoriti još jedanput. Stoga je mons. Crepaldi najavio novu Papinu encikliku koja će biti objavljena koncem lipnja, najvjerojatnije na svetkovinu sv. Petra i Pavla pod nazivom “Caritas in Veritate” a koja će govoriti o socijalnim i društvenim pitanjima.

U nastavku konferencije, novinari su postavili više pitanja kardinalu Bozaniću vezano uz nedavnu izjavu Komisije Pravda i mir HBK. Kardinal je podsjetio kako Crkva treba promovirati načela i to katoličkog socijalnog nauka i zato je ta izjava veoma korisna i sadržajna.
O konkretnim naznakama zaključaka susreta, kardinal Bozanić istaknuo je kako je iz prijepodnevnog rada proizašlo da se ne može izaći iz krize ako se neke stvari duboko ne promijene. Tu se kao prvi element naglašava potreba promoviranja novih odnosa prema radu. Kod nas je izgubljen pravi odnos prema radu. Drugi naglasak je na promoviranju socijalnog funkcioniranja tvrtki, tj. da one ne budu u službi profita, već uistinu zajednice u kojima ljudi rade, te da pojedinci mogu uzdržavati sebe i svoje obitelji.
Ovo je bila prigoda saznati i nešto pobliže o situaciji u susjednoj Mađarskoj. Kardinal Erdö je podsjetio kako je tu zemlju kriza više pogodila, a uzrok treba tražiti u činjenici da je Mađarska i prije krize bila jedna od najzaduženijih zemalja. Nasljeđe dugova, kao i rasprodaja vlasništva ima moralne i psihološke posljedice, jer govor o privatnom vlasništvu o kojem se govorilo prije promjena nije usvojilo onu moralnu vrijednost i važnost koju je imalo. Srušilo se i poštovanje prema radu, jer oni koji su se obogatili u mnogo slučajeva nisu se obogatili radom.
Pod takvim teretom Crkva sve čini da ohrabri narod i da ponudi nadu i da progovori o pravim vrijednostima. Tako je u suradnji s predsjednikom republike organizirala skup o zajedničkom dobru, jer se čini da je u Mađarskoj izgubljena orijentacija što je to zajedničko dobro. Kardinal Erdö istaknuo je kako je Crkva da bi pomogla preobrazbi društva osnovala katoličko sveučilište u Budimpešti. Također je istaknuo kako je početkom promjena Crkva imala 8, a danas ima 330 katoličkih škola u cijeloj zemlji priznatih od države.

Na pitanje odnosa “bogatih” zemalja prema onima trećeg svijeta u vrijeme globalne krize, mons. Crepaldi istaknuo je brigu Crkve te je dodao kako je tome doprinos i Papino putovanje u Afriku. Crkva inzistira da se na globalnu krizu odgovori na globalni način, rekao je na kraju mons. Crepaldi.