Banja Luka, 14. 3. 1998. (IKA) – U Banjoj Luci je 13. ožujka otpočeo s radom “Skup solidarnosti” na kojem sudjeluju sudionici iz dvadesetak europskih zemalja među kojima i predsjednik Papinskoga vijeća za pravdu i mir kardinal Roger Etchegaray, sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, nekadašnji povjerenik UN-a za ljudska prava na prostoru nekadašnje Jugoslavije Tadeusz Mazowiecki te ostale istaknute ličnosti iz crkvenoga i političkog života zemalja sudionica tog skupa. Skup priređuje Europska komisija “Justitia et Pax” kojom ove godine predsjeda Nizozemska, a otvorio ga je predsjedavajući te komisije Hans van Muenster.
Sudionicima skupa prvi se obratio domaćin banjolučki biskup Franjo Komarica koji je pozdravio goste. Biskup im se zahvalio na njihovu posjetu, istaknuvši kako njihov dolazak predstavlja veliki znak solidarnosti s ispaćenim narodom na tim prostorima. Uslijedilo je potom izlaganje Tadeusza Mazowieckoga koji se prisjetio svog boravka u BiH te osobito susreta s banjolučkim biskupom u tijeku rata. Istaknuo je da unatoč svim naporima koje je za svoga mandata ulagao kako bi spriječio daljnja stradavanja nevinih žrtva u BiH, pad Srebrenice ujedno je označio i kraj njegova mandata, te je oštro osudio nedjelotvornost i nezainteresiranost Ujedinjenih naroda u zaštiti pučanstva na tim prostorima. Mazowiecki je dodao kako je rat u BiH bio ujedno i agresivni i građanski rat, ali da se sigurno nije radilo o vjerskome ratu. Banjolučki muftija Ibrahim Halilović u svome je govoru nazočne upoznao sa stradavanjima muslimana u BiH u tijeku rata: 90% pučanstva je protjerano, a 200 džamija srušeno, a da se još uvijek nitko ne zauzima za njihov povratak i obnovu. Predstavnik Židovske zajednice u Sarajevu upozorio je na stradanja Židova u proteklom ratu, istaknuvši kako su Židovi ostali u dobrim odnosima s predstavnicima ostalih vjeroispovijesti u BiH. Sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić podsjetio je na ratna događanja, posebno ističući kako je često bio nemoćan bilo što učiniti kako bi se zaustavila krvoprolića. Upozorio je na daljnja kršenja ljudskih prava na tim prostorima, nijekanje nacionalnog identiteta osobito Hrvata katolika, na nacionalističke tendencije, ugroženost prava na povrat oduzete imovine i povratak izbjeglih i prognanih na njihova ognjišta.
Na kratkom prolazu kroz Zagreb sudionici banjolučkog skupa bili su gosti Tajništva HBK u organizaciji IKA-e. Svi su, naime, biskupi iz Republike Hrvatske bili na zasjedanju HBK u Lovranu.