Festa sv. Vlaha proslavljena u zagrebačkoj župnoj crkvi Sv. Blaža
Zagreb (IKA )
Zagrebački Dubrovčani i Janjevci u župnoj crkvi Sv. Blaža skoro već stotinu godina slave festu sv. Vlaha, nebeskog zaštitnika grada Dubrovnika i Dubrovačke biskupije
Zagreb, (IKA) – Na uočnicu Blaževa, župnog goda istoimene zagrebačke župe, u crkvi svetog biskupa i mučenika, 2. veljače, na svetkovinu Gospodinova prikazanja u hramu – Svijećnicu, zagrebački Dubrovčani i Janjevci, tradicionalnom su festom proslavili nebeskog zaštitnika Dubrovačke biskupije i grada Dubrovnika, sv. Vlaha biskupa i mučenika. Zagrebačka festa počela je večernjim svijećničkim blagoslovom svijeća, a potom procesijom, koja je s upaljenim svijećama prošla kroz crkvu do glavnog oltara, a predvodili su je dubrovački festanjuli s barjacima sv. Vlaha, uz pjevanje drevne himne Parčeve himne: “Čuj, sveti Vlaho molitve naše glas, Dubrovnik čuvaj svoj, čuvaj sve nas!”. Na početku mise pročitano je pismo dubrovačkog biskupa Želimira Puljića, koje o festi već tradicionalno upućuje Dubrovčanima i Janjevcima u Zagrebu. Okupljene na festi u prepunoj župnoj crkvi sv. Blaža, biskup je u pismu podsjetio na drevnu tradiciju slavljena Parčeva blagdana, posebno se spomenuvši 15. obljetnice međunarodnog priznanja hrvatske neovisnosti i teških dana tjeskobe i stradanja, koje je u to vrijeme Dubrovnik proživljavao, ali i dana hrabrosti i nadanja. Pozvao je dubrovačke vjernike da i ove godine uprave svoje usrdne molitve svom svetom zaštitniku, koji ih je štitio kroz stoljeća i ulijevao nadu i snagu i u najtežim iskušenjima u životu, da ih u nevoljama očinski brani, u tjeskobama tješi, na pravi put upućuje, od pogibelji uvijek oslobađa. Svečano blagdansko euharistijsko slavlje s većim brojem svećenika, uz župnika Zvonimira Sekelja, predslavio je dr. Stjepan Kožul, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog. Pozdravivši zagrebačke Dubrovčane i Janjevce, podsjetio ih je da se festa sv. Vlaha u zagrebačkoj crkvi sv. Blaža održava već skoro sto godina 2. veljače, na uočnicu župnog goda istoimene župe, a na svetkovinu Gospodinova prikazanja u hramu, Svijećnicu ili Kandeloru, a da je Dubrovnik već više od tisuću godina neraskidivo vezan sa svojim nebeskim zaštitnikom. Svečeva odrubljena glava, kao dragocjena relikvija g. 972., dospjela je u naš hrvatski Dubrovnik, kazao je propovjednik, a narod ga je izabrao za svoga nebeskog zaštitnika te je već više od tisuću godina sv. Vlaho njegov nebeski zaštitnik. Pozvao je vjernike da sv. Vlaha mole za dar života, slobode i mira, podsjetivši da se na ovom drevnom limesu, zemljopisnoj raskrsnici kultura i svjetova, očuvao naš hrvatski narod i Katolička crkva u njemu, svim zlim vremenima usprkos, na svom hrvatskom povijesnom tlu do stvaranja svoje samostalne hrvatske države, zahvaljujući upravo vjeri hrvatskog naroda i pomoći nebeskih zagovornika, među kojima je i sv. Vlaho. Spomenuo se i života svetog biskupa Blaža – Vlaha, jednog od mnogobrojnih mučenika prvih stoljeća kršćanstva, koji su svoje uvjerenje i vjernost Kristu, zapečatili svojom krvlju i životom. Opredijelivši se za novost Evanđelja, kao kršćanin i vjernik, usto i liječnik, koji je u svima gledao Krista trpećega i braću u nevolji, kojoj treba pomoći, nesebično je pomagao u duhovnim i tjelesnim potrebama svima. Za vrijeme Licinijeva progona bio je uhićen, mučen i prisiljavan na otpad i izdaju. Nije se dao zastrašiti, te ostao vjeran do kraja. Na kraju mu je g. 317. g. odrubljena glava, istaknuo je između ostaloga propovjednik, podsjetivši da je biskup Blaž – Vlaho, u vjerničkom puku poznat kao zaštitnik od bolesti grla, pa je drevni običaj blagoslova grla – grličanje na njegov blagdan, kojemu su na kraju misnoga slavlja pristupili mnogobrojni vjernici.