Treća EU–Bahrain konferencija o slobodi vjere i uvjerenja okupila je u Bruxellesu predstavnike vlada, akademske zajednice i vjerskih organizacija iz Europe i zemalja Perzijskog zaljeva. Glavno pozvano predavanje održao je izv. prof. dr. sc. Saša Horvat sa Sveučilišta u Rijeci, koji je predstavio hrvatska iskustva u izgradnji otvorenog i tolerantnog društva te upozorio na izazove koje pred slobodu vjere postavlja digitalna kultura.

U izlaganju pod naslovom „Lessons from a FoRB-friendly society: what have we done to make it happen“ (Pouke iz društva koje poštuje slobodu vjere: što smo učinili da to postignemo) Horvat je prikazao način na koji su u Hrvatskoj stvoreni uvjeti za ravnopravnost vjerskih zajednica i njihovu slobodu djelovanja. „Hrvatska danas izgleda vrlo dobro kada je riječ o slobodi vjere i uvjerenja, ali ta slika je krhka. Zakoni su važni, ali nisu dovoljni. Građansko društvo mora i dalje aktivno sudjelovati u izgradnji povjerenja, dijaloga i međusobnog poštovanja“, rekao je Horvat.

Govoreći o ulozi religije u suvremenom društvu, istaknuo je da ona može biti stabilizirajući čimbenik koji ljudima daje osjećaj smisla i moralnu orijentaciju te potiče otpornost zajednice. Upozorio je, međutim, da nove tehnologije donose prijetnje slobodi vjere, osobito kroz govor mržnje i širenje predrasuda putem interneta i umjetne inteligencije. „Govor mržnje danas ne poznaje granice – internet i umjetna inteligencija čine ga trajnim i gotovo neizbrisivim“, rekao je, upozorivši da će takvi sadržaji oblikovati mlade generacije prije nego razviju sposobnost kritičkog promišljanja.

Horvat je istaknuo dva zabrinjavajuća fenomena: tzv. „učinak hlađenja“, kada se ljudi iz straha od ismijavanja ili osude povlače i skrivaju svoja uvjerenja, te „mikronapade“, suptilne i često nesvjesne oblike diskriminacije koji dugoročno narušavaju osjećaj pripadnosti i slobode vjere.

Kao pozitivne primjere iz hrvatskog konteksta naveo je situacije u kojima većinska katolička zajednica javno podržava manjinske vjerske skupine, kao i zajedničke nastupe predstavnika različitih religija u društveno važnim prilikama. „Sloboda vjere nije statično stanje, nego proces koji se mora svakodnevno čuvati i obnavljati. To je pitanje ljudskog dostojanstva i otpornosti društva“, zaključio je Horvat.

Kao član međunarodnog istraživačkog projekta The Laboratory of Religious Freedom (Poljska), Horvat se bavi proučavanjem kulturnih i pravnih aspekata slobode vjere u Europi te redovito sudjeluje na međunarodnim konferencijama o ljudskim pravima, religiji i etici. U svojim radovima analizira odnose između slobode izražavanja, govora mržnje i suvremenih oblika pritiska na vjerske zajednice.