Zagreb, (IKA) – U sklopu održavanja Dana udruga, pokreta i zajednica Zagrebačke nadbiskupije, u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu održan je 29. svibnja susret s temom “Riječ Božja u životu Crkve”. Susretu na kojem se okupilo mnoštvo članova udruga, pokreta i zajednica predsjedao je zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić. Dobrodošlicu okupljenima izrazio je ravnatelj Instituta i biskupski vikar za laike dr. Tomislav Markić. Podsjetio je kako Dani imaju tri dijela. Prvi je bio slavljenički i obilježilo ga je misno slavlje koje je u zagrebačkoj prvostolnici predvodio kardinal Josip Bozanić. Sam susret je drugi ili formativni dio u kojem će se promišljati o Riječi Božjoj, a informativni dio obilježit će drugi dan u na prostoru ispred katedrale. Markić je istaknuo kako u zaključku predsinodalnih rasprava stoji da su mnogi sumnjičavi prema crkvenim pokretima, ali u nastavku se napominje da je za to u prvom redu kriva neinformiranost i nepoznavanje. Stoga su i ovi dani, a osobito posljednji dio doprinos tome da se izađe iz naših krugova u svijet, u polje poslanja. Uime zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića članove udruga, pokreta, zajednica i Neokatekumenskog puta u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta pozdravio je biskup Košić. Podsjetio je kako sama riječ “pokret” znači da se nešto kreće. Osobito nakon II. vatikanskog sabora u Crkvi se osjeća dinamizam. No, kako shvatiti taj dinamizam koji je potreban u Crkvi. Ja bih to povezao s grčkom riječi dinamis što znači sila, snaga. Dinamis je sila, koja se također upotrebljava u sinoptičkim evanđeljima za Duha Svetoga. Duh Sveti je sila, on je snaga. Ovo okupljanje uoči blagdana Duhova znak je nastavka onog dinamizma koji je Duh Sveti započeo na Pedesetnicu, na početku povijesti Crkve. Ta dinamičnost, pokretljivost, nemirnost potrebna je Crkvi, rekao je biskup, jer svi smo pozvani da tom silom Duha Svetoga udahnemo neke nove poticaje i da Crkva bude danas prisutna na adekvatan način. Sv. Pavao, kada napominje duhovnu opremu koju bi kršćanin trebao imati, spominje mač Duha. Dakle, to bi bio taj mač kojeg je Isus rekao da je došao donijeti. U osvrtu na samu temu susreta, biskup Košić podsjetio je kako je Riječ Božja životna, ona nije samo Riječ i ništa više. Ona život znači, jer je Riječ tijelom postala. Dakle, ako je Riječ postala tijelo, onda i čovjekov odgovor treba biti razmjeran Božjem govoru. To je biskup ilustrirao riječima prof. Ivana Goluba, koji je rekao da je objavljena Riječ ili objava Bogom dana Riječ, a da je vjera naš odgovor na objavu Bogu dana riječ. Ta Bogu dana riječ mora biti razmjerna, proporcionalna Bogom danom riječi. Ako je Bogom dana riječ utjelovljena, postala tijelom, onda smo i mi dužni čitavim svojim tijelom, svojim životom biti razmjerni toj darovanoj nam Božjoj Riječi. Prof. Željko Tanjić, koji je u svojstvu teološkog eksperta sudjelovao na XII. biskupskoj sinodi održanoj prošle godine u Vatikanu, dao je kratak osvrt na samu Sinodu, te s prisutnima rado podijelio i svoje dojmove. Na početku je potaknuo prisutne da pročitaju Dokumente II. vatikanskog sabora, jer su i oni plod djelovanja Duha jednog Koncila koji su vodila dvojica papa u otkrivanju novog i starog blaga Crkve. U njima je sažeta duhovnost, život Crkve u jednom razdoblju za naš život danas. To pribivanje Duha on je sam osjetio u tijeku XII. biskupske sinode održane u Vatikanu od 5. do 26. listopada prošle godine. Samo sudjelovanje na Sinodi “zajedničkom hodu rimskog biskupa zajedno s predstavnicima svih biskupskih konferencija” za njega osobno bio je poseban doživljaj, te je to zasigurno događaj koji obilježi za cijeli život. To je iskustvo duhovskog događaja, iskustvo življenog katoliciteta Crkve, iskustvo kolegijalnog zajedničkog vršenja učiteljske predvodničke službe biskupa pod vodstvom rimskog pape. Doživljaj je gledati kako Sveti Otac dolazi u dvoranu i mirno sluša kako biskupi govore o svojim iskustvima, problemima u životu Crkve, zajednice. Jednostavno doživjeti to zajedništvo povezanosti Crkve kroz molitvu i rad veliko je iskustvo, rekao je Tanjić. Istaknuo je kako se svakim danom sve više otkriva kako Duh vodi Sinodu i omogućava da na vidjelo izađe ono što Crkva jest, što Crkva slavi, što Crkva naučava i što Crkva svjedoči. Potom je kratko opisao sam rad Sinode, te je istaknuo neke specifične probleme koje su vezano uz temu “Riječ Božja u životu Crkve” iznijeli biskupi pojedinih područja. Mnogi latinoamerički biskupi progovorili su o sve većoj prisutnosti sekti, evangeličkog i pentakostalnog fundamentalizma. Biskupi iz Azije posebno su isticali problem siromaštva i nepismenosti, dok su biskupi iz Afrike govorili o iskustvu kako Bibliju proširiti među njihovim vjernicima koji dolaze iz tradicionalnih afričkih religija. Biskupi Bliskog istoka govorili su o ekumenizmu, odnosu prema arapskim kršćanima, islama, Židovima. Biskupi Europe i Sjeverne Amerike govorili su o problemu sekularizacije i indiferentnosti, o shvaćanju Biblije jedino kao izričaju kultura, a ne kao Riječi Božjoj, rekao je dr. Tanjić. Kazao je i kako je na početku zasjedanja Sinode papa Benedikt XVI. održao kratko izlaganje u kojem je istaknuo kako se Pismo treba čitati kao cjelina u čijem je središtu Isus Krist, kako je za pravilno razumijevanje Pisma važna živa tradicija Crkve, te da bi se Pismo razumjelo potrebna je analogija vjere. To znači da Pismo moram čitati iz vjere, jer onaj koji nema vjere, pristupa Pismu kao kulturnom blagu. Nadalje, dr. Tanjić je podsjetio i kako su biskupi pojasnili i što znači sam pojam Riječ Božja. To se ne može svesti samo na Sveto pismo. Riječ Božja ima trostruko značenje. Prije svega Isus Krist je Verbum Dei, Sveto pismo je Riječ Božja, ali je i živa tradicija Crkve Riječ Božja. Ne može jedno biti protiv drugoga, ali ne može biti ni samo za sebe. Stoga kršćanstvo nije religija knjige, ono je religija riječi u čijem je središtu osoba Isus Krist. Tanjić je rekao i kako se na Sinodi istaknulo posvećivanje veće pozornosti apostolatu prevođenja, jer mnogi narodi još uvijek nemaju dostupno Pismo na svojem jeziku. Nadalje, na Sinodi je istaknuo kako se ne može odvajati Pismo od euharistije. Također istaknuta je i uloga laika kao navjestitelja Riječi, ali i poziv vjernicima na zajedničko čitanje Pisma. U raspravama je dotaknuto i pitanje formacije svećenika i bogoslova, tj. da homilije budu temeljene na Svetom pismu, da se lomi Riječ Božja kako bi od nje zajednica mogla živjeti, a ne da to bude mjesto politike ili vlastite promocije. Na kraju je Tanjić podsjetio na znakovitost završne poruke koja govori o Pismu u četiri slike: objava je glas Riječi, lice Riječi je Isus Krist, kuća Riječi je Crkva, a put Riječi je naše poslanje. U vrlo živoj raspravi prisutni su imali prilike postavljati pitanja, ali i iznijeti iskustva naviještanja i življenja Riječi Božje u vlastitim udrugama, zajednicama, pokretima. Također je dotaknuto i pitanje naviještanja Riječi Božje putem elektronskih medija, za što je istaknuto kako je ono potrebno, no ipak najbolja obrana Riječi je naš život koji treba biti svjedočki. Susret je zaključio biskup Košić, koji je istaknuo dva momenta. Podsjetio je kako pri biskupskom ređenju zareditelji iznad biskupa stavljaju Bibliju, što znači da je biskup sluga Riječi Božje. Također je podsjetio i na trenutak ređenja đakona kojemu zareditelj Bibliju stavlja u ruke uz riječi “Što čitaš vjeruj, što vjeruješ uči, što druge učiš to i živi”. Stoga je u tom duhu, biskup Košić pozvao da to bude i poruka ovog susreta, tj. da čitamo Sveto pismo, da ono što nam je Bog objavio drugima govorimo, a i da sami to živimo. Program su glazbeno animirali članovi Neokatekumenskog puta, a vodila ga je Anita Ivanović.