Zagreb, (IKA) – Hrvatska matica iseljenika i njezin Odsjek za autohtone hrvatske manjine organizirali su u petak 26. studenoga u Zagrebu 16. forum hrvatskih manjina. Na stručnom skupu s temom “Mediji hrvatskih manjinskih zajednica i mogućnosti otvaranja novih komunikacijskih kanala” okupili su se predstavnici hrvatskih manjina i glavni urednici službenih manjinskih glasila iz Austrije, Crne Gore, Češke, Italije, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije. U radu skupa sudjelovali su i pomoćnik savjetnika Predsjednika za unutarnju politiku dr. Vladimir Lončarević, načelnik Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Petar Barišić, viši stručni savjetnik u Upravi za međunarodnu suradnju i europske integracije Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Milan Bošnjak, ravnatelj Uprave za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture Ante Mandarić. Na Forumu su sudjelovali i predstavnici veleposlanstava u RH – Crne Gore prvi tajnik Branislav Karadžić, Republike Makedonije veleposlanik Dančo Markovski, kao i diplomatski predstavnici RH – veleposlanik u Beogradu mr. Željko Kuprešak i generalna konzulica u Pečuhu Ljiljana Pancirov. U radu skupa sudjelovali su i predstavnici urednici i publicisti hrvatskih javnih medija HRT-a, HINE, IKA-e, Agencije za elektroničke medije i dnevnih listova.

U pozdravnoj riječi ravnateljica HMI prof. Katarina Fuček podsjetila je na teme dosadašnjih Foruma, u tijeku kojih su obrađene teme vezane uz položaj manjinskih zajednica u pojedinim zemljama, uloga Crkve, pristupni europski fondovi. Prošlogodišnja tema bio je prijedlog Strategije o odnosima RH s Hrvatima izvan Hrvatske, koja je sad u završnoj fazi izrade nakon javne rasprave. Istaknula je da je to dokument iz kojeg će proizaći zakonodavni i institucionalni okvir za povezivanje u cilju ostvarivanja hrvatskog zajedništva putem kulturnih i društvenih djelatnosti bitnih za očuvanje i jačanje hrvatskoga identiteta.
U osvrtu na ovogodišnju temu, ravnateljica HMI istaknula je kako je ona posebno važna, jer će otvoriti pogled u budućnost kreativnog dijaloga većine i manjine na našim prostorima te dati odgovore na pitanja dostupnosti suvremenih medija, kao i pregled stanja u manjinskim medijima, te dotaknuti i ulogu domovinskih medija u informiranju o hrvatskim manjinama u europskim zemljama. Načelnik Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Petar Barišić rekao je da promišljanja o temi Foruma zahtijevaju poštovanje, s obzirom na sve ono što mediji znače manjinama u ostvarivanju najvažnijih područja života.

Osvrt na pregled medija hrvatskih manjinskih zajednica u dvanaest europskih zemalja predstavila je rukovoditeljica Odjela za nakladništvo HMI prof. Vesna Kukavica.
Hrvatske nacionalne manjine iz zemalja srednje i jugoistočne Europe u suvremeno doba imaju na materinskome jeziku 35 novina, časopisa i drugih serijskih publikacija. Posljednjih godina trećina ih nema novca za kontinuirano izlaženje, usavršavanje novinara i suradnika koji rade sa zastarjelom informatičko-tehničkom opremom. Kukavica je posebno izdvojila tri tjednika koji se izdvajaju osmišljenim uređivačkim profilom, dobrom čitanošću i vitalnom pretplatničkom mrežom. Na prvome mjestu su stoljetne gradišćanske Hrvatske novine, na drugom gotovo šezdesetogodišnji mađarski Hrvatski glasnik i među njima najmlađa vojvođanska Hrvatska riječ.
Također je istaknula kako se uz 35 manjinskih časopisa, posljednjih desetak godina nalazi podjednak broj ne/ažuriranih web portala i mrežnih publikacija raznih vrsta te blogova. Web portali hrvatskih manjinskih zajednica pretežito su u dvojezičnoj formi. Elektronički mediji (radio i televizija) dostupniji su hrvatskim manjinama iz razvijenijih zemlja u kojima žive naše starije migrantske etničke skupine poput Austrije i Mađarske.
U izlaganju se osvrnula i na vjerski tisak hrvatskih manjinskih zajednica, za koji je istaknula da je izvrstan, a u tom kontekstu je upozorila na izvrsnu suradnju Informativne katoličke agencije s tim glasilima. Riječ je o časopisima, glasnicima, kalendarima, godišnjacima i listićima župnih vijesti koji se objavljuju se u većini zemalja u kojima žive hrvatski katolici. Raznovrsnošću sadržaja ističu se vjerski časopisi iz Austrije i Srbije. Na prvom je mjestu Glasnik Željezanske biskupije iz Gradišća, koja djeluje više od tri desetljeća. Na drugom mjestu dva katolička glasila vojvođanskih Hrvata. Župni ured sv. Terezije iz Subotice više od četvrt stoljeća objavljuje godišnjak, tj. kalendar Subotička Danica, a katolički mjesečnik Zvonik izlazi više od 15 godina.
Kratko se osvrnula i na stanje s manjinskim medijskim nakladnicima, koji financijski stoje jako loše, pa stoga i ne mogu ulagati u ljudske resurse niti u informatičku opremu.

O slici manjinskih zajednica u elektroničkim medijima u Hrvatskoj govorio je urednik emisije Glas domovine u Redakciji za manjine, iseljeništvo i civilno društvo HRT-a Zvonko Božinović. Uvodno je istaknuo koje specijalizirane emisije namijenjene Hrvatima van domovine postoje na HRT, a potom se osvrnuo na neke od problema. Na prvom mjestu je nedostatak sredstava koji onemogućava veći angažman i nove sadržaje. Također je problem nepostojanje ugovora između hrvatske i inozemnih kuća oko razmjene materijala, te se to događa isključivo prijateljskim putem. Upozorio je i kako u Vijeću HRT-a prema sadašnjem zakonu nema mogućnosti imenovanja predstavnika Hrvata izvan domovine, a isto nije predviđeno u novom prijedlogu zakona. U osvrtu na prisutnost tema uz djelovanje manjinskih zajednica u tiskanim medijima, Božinović je istaknuo također vrlo slabu zastupljenost.

U nastavku prvog dijela Foruma, u kojem su sudjelovali predstavnici iz Hrvatske, predstavljeno je nekoliko mogućnosti poboljšanja razmjene informacija s poglavito elektroničkim medijima.
Učešće u raspravi uzeo je dr. Božo Skoko, koji je Forumu nazočio sa svojim studentima. Kratko je predstavio rezultate nedavnih istraživanja, i slike Hrvatske u susjednim zemljama, a osvrnuo se i na analizu kako mediji u Hrvatskoj izvještaju. U pogledu prisutnosti informacija o djelovanju manjina, dr. Skoko predložio je da one pojačaju odnose s javnošću prema domovini i tako izravno plasiraju vijesti.
U drugom dijelu Foruma predstavnici manjinskih zajednica i glavni urednici predstavili su svoje medije. Posebno su se osvrnuli na probleme vezanu uz nedostatna financijska sredstva koja dobivaju od domicilnih zemalja. Istaknuli su važnim hitno omogućavanje sudjelovanja na natječajima za dobivanje potpore Ministarstva kulture RH, te potrebu inzistiranja na reciprocitetu. Jačanje hrvatskih manjinskih zajednica putem obostranog informiranja i umrežavanja svih hrvatskih državnih i manjinskih medija od presudne je važnosti za poboljšanje komunikacije, međusobne suradnje te prenošenja iskustava i inicijativa na dobrobit svih strana, rečeno je.

Forum je zaključen usvajanjem zaključaka u kojima se daje potpora Prijedlogu strategije i u točki u kojoj se ističe da kroz Programsko vijeće HRT-a, a sukladno Zakonu o HRT-u i njegovim potrebnim izmjenama, predstavnik Hrvata izvan Republike Hrvatske bude član Vijeća kako bi štitio interese u unapređenju i nadzoru radijskoga i televizijskog programa. Također se predlaže da u strategiju uđe i potpora svim medijima u Hrvatskoj koji prate manjinsku problematiku kako bi praćenje spomenute problematike bilo i zakonski određeno. U zaključcima ističe kako je nužno u međudržavnim odnosima od domicilnih država tražiti da omoguće tamošnjim hrvatskim manjinama adekvatnu medijsku zastupljenost (novine, časopise, radio i tv-emisije, mrežne stranice i sl.) u skladu s poštovanjem manjinskih prava svojih državljana, tj. medijsku zastupljenost koju Republika Hrvatska omogućuje nacionalnim manjinama u Hrvatskoj.
Sudionici Foruma podržavaju otvaranja novih komunikacijskih kanala te razvijanje korištenja svih oblika medijskog komuniciranja, što će posebice biti olakšano skorim pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku uniju. Manjinski će mediji i dalje sudjelovati u informiranju, jačanju identiteta, širenju hrvatskoga jezika te posredovanju i stvaranju kulturnih vrijednosti kako bi utjecali na poboljšanje kvalitete života i informiranosti u ovom dijelu Europe, stoji na kraju zaključaka.