Zagreb, (IKA) – Na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u četvrtak 16. travnja predavanje “Humanističke znanosti pred izazovima – čemu svojevrsno klasično obrazovanje u tzv. neklasičnom svijetu?” održao je fr. Srećko Koralija, OP. Iz perspektive čitača klasičnih tekstova, povijesti i kulture istaknuo nekoliko pogleda na poimanje humanističkih znanosti problematizirajući potrebu humanističkih znanosti s obzirom na svojevrsnu isplativost (utilitas) u odnosu na tehnološku civilizaciju.
Pitanje koje se skriva u pozadini pojedinih izraženih statusa mišljenja jest da li je moguće postići da svako znanje postane sposobno pružiti društvu nešto vrijedno. Primjećuje se da za razliku od tehnoloških znanosti, humanističke znanosti ne daju rezultate na brz i mjerljiv način te prema tome postoji opasnost da se marginaliziraju, o čemu svjedoče neki događaji i potezi na globalnoj sceni, upozorio je fr. Koralija.
Nadalje je posvijestio, kako “čežnja za formiranjem univerzalnog čovjeka pokazuje da je bitno u društvo pozvati kreatore ideja i misli te kroz dokolicu, u aristotelovskom smislu, postići oslobođenost te krenuti prema ostvarivanju cjeline osobe i društva”. Stoga, nastavio je “humanist kao svoju prvu obvezu ima osluškivanje minulosti koju arhivski promatra kako bi izgradio sebe kao analitički mislilac koji je spreman i poučavati, a posebice i ne znati. Klasično obrazovanje nas uči da pripadamo određenoj tekovini kulture te nas usmjeruje da otvaramo oči i uočavamo napretke moderne civilizacije, ne negirajući komponente i izume koje svaka generacija svojim napretkom donosi. Tako se može omogućiti odgoj i sebe i drugih kroz ‘krisis’ u grčkom smislu te riječi i životnu krilaticu ‘usudi se misliti’ kao i ‘spoznaj samoga sebe'”,zaključio je predavač.
Nakon predavanja razvila se živa rasprava u kojoj su sudjelovali kako studenti, tako i profesori HKS-a.