Zagreb, (IKA) – U povodu 300. obljetnice rođenja fra Andrije Kačića Miošića Glas Koncila u broju od 29. veljače donosi razgovor s o. Gabrijelom Hrvatinom Jurišićem, franjevcem provincije Presvetoga Otkupitelja, profesorom grčkoga i latinskog jezika na Sinjskoj gimnaziji te urednikom Zbornika “Kačić”.
Govoreći o programu obilježavanja 300. obljetnice Kačićeva rođenja, o. Gabrijel napomenuo je kako je taj posao započet još prije deset godina. Sve ideje vezane uz tu obljetnicu nisu se uspjele sprovesti u stvarnost, no ostvareni su vrlo vrijedni pothvati kao što je realizacija 60-minutnoga dokumentarnog filma koji je u prosincu 2003. prikazan na HTV-u te monografija o Kačiću Miošiću dr. Stipe Botice u kojoj se nalazi bibliografija o. Gabrijela s više od tisuću jedinica. Nacionalna i sveučilišna biblioteka priprema prigodnu izložbu uz objavljivanje kataloga, dok HAZU u listopadu priređuje međunarodni simpozij. Prema posljednjim vijestima Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta prihvatilo je prijedlog da 2004. bude proglašena Godinom fra Andrije Kačića Miošića.

Na upit jesu li sve te inicijative neka vrsta vraćanja duga Kačiću, o. Gabrijel je odgovorio kako je samo riječ o ozbiljnijem vrednovanju Kačićeva djela, koji je mnogo učinio za hrvatsku kulturu u pretpreporodno doba. U tom je svjetlu ukazao na utjecaj koji je Kačićev “Razgovor ugodni naroda slovinskog” imao na Ljudevita Gaja. “Mladi se Gaj začudio da postoji knjiga koja piše tako da on sve razumije. To mu je onda bio poticaj da razmisli o vrijednostima jezika, štokavskoj ikavici kao hrvatskome mogućem standardu koji je kasnije, nažalost, zamijenjen jekavicom. Da se ostalo na ikavici, bilo bi i đacima lakše i bili bismo prepoznatljivi”, ustvrdio je o. Gabrijel.
Iznio je također i zanimljiv povijesni podatak kako je Bartol Kašić, koji je također zagovarao štokavsku ikavicu, od tadašnjega generala svoga reda Claudia Aquavive u Rimu dobio zadatak da upravo hrvatski jezik postane lingua franca za sve slavenske narode. Svi bi ti narodi tada dobili “najprije Bibliju na toj hrvatskoj štokavskoj ikavici, a kasnije bi došla gramatika, rječnik i ostalo. Na toj Kašićevoj crti radio je i fra Andrija Kačić Miošić”, kazao je fra Hrvatin Gabrijel Jurišić.
Upitan zbog čega je utemeljen Zbornik “Kačić”, o. Jurišić je podsjetio kako u vrijeme kad je sve bilo “marksistički obojeno” hrvatski svećenici i intelektualci nisu imali gdje objavljivati svoje radove pa su zbog toga 1966. pokrenuli godišnjak u kojem se raspravlja o temama iz hrvatskoga kulturnog naslijeđa. Taj je zbornik pokrenula Franjevačka provincija Presvetoga otkupitelja iz Splita i do danas su izišla 34 sveska. Utemeljena je i “Knjižnica Zbornika Kačić – monografije, dokumenti, građa…”, koja je dosad objavila 40 svezaka. (ika-dl)