Banja Luka, (IKA/KTA) – Papa Benedikt XVI. imenovao je 15. srpnja fra Marka Semrena pomoćnim banjolučkim biskupom. Fra Marko Semren član je Franjevačke provincije Bosne Srebrene, docent je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i gvardijan franjevačkog samostana Gorica/Livno. Kao biskupu, Sveti Otac dodijelio mu je naslovnu biskupiju Abaradira.
Papinu odluku o imenovanju pomoćnoga banjolučkog biskupa u katedrali Sv. Bonaventure u Banjoj Luci pročitao je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Alessandro D’Errico. Bilo je to na kraju svečane mise u povodu blagdana zaštitnika banjolučke katedrale, čime je ujedno završeno zasjedanje Biskupske konferencije BiH.
“Zasigurno, biskupsko imenovanje fra Marka važan je događaj ne samo za Banju Luku, nego i za Crkvu u Bosni i Hercegovini. Važan je za biskupiju i za mons. Komaricu, iz poznatih motiva. Ali važan je i za Biskupsku konferenciju, koja će imati novog člana; i štoviše, redovničkog člana, kao znak priznanja za ulogu koju su redovnici, a posebno franjevci, imali i imaju u životu Crkve u Bosni i Hercegovini”, rekao je nuncij, i dodao kako je imenovanje važno i za sve redovnike i redovnice u BiH. “Prisjetit ćete se da sam često spominjao poštovanje, zahvalnost i priznanje Svete Stolice glede pastoralne revnosti i primjera koji nam oni daju, skrbeći za tolike odgovornosti povjerene redovnicima i redovnicama u Crkvi”, rekao je također nadbiskup D’Errico i zaželio da fra Marko zasja – u Banjolučkoj biskupiji i univerzalnoj Crkvi – u mudrosti i razboritosti, odanosti službi i ljubavi prema jednoj Kristovoj Crkvi.

Fra Marko Semren rođen je 9. travnja 1954. godine u Biloj kraj Livna u Banjolučkoj biskupiji. Nakon položenih svečanih zavjeta 13. travnja 1980., zaređen je za svećenika 29. lipnja 1981. godine. Studirao je na Papinskom Sveučilištu Antonianum u Rimu. Magistrirao je 1985. te doktorirao godinu poslije na temu franjevačke duhovnosti i njezine prisutnosti među Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

“Imenovanje pomoćnog biskupa nije novost u ovoj mjesnoj Crkvi. I raniji ordinariji imali su pomoćne biskupe”, potvrdio je banjolučki biskup Franjo Komarica, koji je i sam bio pomoćni biskup mons. Alfredu Pichleru od 1985. do 1989. godine. Sada je i njemu kao ordinariju potrebna pomoć, te je od Svetog Oca tražio pomoćnog biskupa: “Kako je moje zdravlje narušeno, a obaveze se nisu smanjile, ne samo u biskupiji – koja je poderana i treba je izgrađivati duhovno i materijalno novim snagama, a svi smo mi dobrano ratom i poraćem istrošeni fizički i psihički, također tu su i obveze koje imam kao predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine – tražile su od mene da poduzmem nešto kako svećeništvo i pastva ne bi trpjeli”, rekao je biskup i dodao: “Zahvalan sam Svetome Ocu, Svetoj Stolici koji su imali razumijevanja za našu vrlo dramatičnu situaciju u mnogim pogledima i da su, evo, u osobi fra Marka Semrena, jednoga doista profiliranoga Božjeg čovjeka, svećenika i redovnika, podarili našoj biskupiji dragocjenu pomoć”.
Kako je za HKR rekao biskup Komarica, “imenovanje pomoćnog biskupa smatra i priznanjem unutarcrkvenom jedinstvu. To je ujedno veliko priznanje našem nastojanju ovdje da budemo jedinstveni dijecezanski i redovnički kler, da dišemo istim ritmom, te da rame uz rame i u ratu i poraću, kako se to kaže, ‘oremo Božju njivu'”.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena do sada je dala 49 biskupa, a fra Marko Semren pedeseti je biskup iz te zajednice. S područja Banjolučke biskupije Katolička Crkva sada ima četiri biskupa: mons. Berislava Grgića u Norveškoj, kardinala Vinka Puljića u Sarajevu, mons. Franju Komaricu i danas imenovanog pomoćnog biskupa Marka Semrena. Imenovani pomoćni banjolučki biskup Marko Semren u izjavi za Radio postaju MIR Međugorje istaknuo je da je njegovim imenovanjem Sveti Otac iskazao veliko povjerenje Franjevačkoj provinciji Bosne Srebrene iz koje je posljednji biskup zaređen godine 1997., za Albaniju. “Ovime je Sveti Otac iskazao našoj provinciji Bosni Srebrenoj i franjevačkom redu jedno dodatno povjerenje u služenju bližnjemu. Sveti Franjo uvijek je govorio biskupima da su oni lice Crkve. Prema tome, ako su biskupi lice Crkve, onda se na njihovu životu i ponašanju vidi odraz života Crkve i vjernika”.