Tolisa, (IKA) – Međunarodni znanstveni skup “Fra Martin Nedić – život i djelo (1810. – 1895.)” u povodu 200. obljetnice rođenja fra Martina Nedića, svećenika franjevačke provincije Bosne Srebrene, održan je u petak 29. listopada u franjevačkom samostanu i župi Uznesenja Marijina u Tolisi u Bosanskoj posavini. Skup je animirao fra Marijan Karaula, a pozdravnu riječ uputili su predstavnici organizatora: uime franjevačke provincije Bosne Srebrene provincijal o. Lovro Gavran, uime samostana u Tolisi domaći gvardijan o. Marijan Živković, uime Matice hrvatske Orašje prof. Vidan Janjić, uime Hrvatskog instituta za povijest i umjetnost dr. Zlata Živković Kerže, te gosti dr. Mato Zovkić uime Vrhbosanske nadbiskupije, fra Domagoj Šimunović uime franjevače provincije sv. Ćirila i Metoda, Mijo Matanović predsjednik vlade uime županije Posavske i načelnik općine Đuro Topić.
Izlaganja o liku i djelu fra Martina Nedića te prilikama u Katoličkoj Crkvi i inače u BiH u 19. stoljeću održalo je šesnaest uglednih predavača, znanstvenih djelatnika iz BiH, Hrvatske i inozemstva: Marko Oršolić, Petar Vrankić, dr. Andrija Zirdum, Ante Bralić, Zoran Grljak, Zrinka Blažević, Vlasta Švoger, Tado Oršolić, Slavko Slišković, Kristina Feldvari, Vlado Panžić, Marko Babić, Galib Šljivo, Anto Zrakić, Zvonko Miličić, Zvonko Benković i Mato Nedić.

“Ovo je značajan dan za Tolisu i širu regiju kao što je značajan lik fra Martina Nedića, ne samo za Bosansku posavinu i za našu franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu u kojoj je djelovao i ostvario svoje životno djelo, nego i cijelu BiH. Stoga smo posebno radosni što ćemo ovim skupom osvijetliti Nedićev lik, koji nam je uvijek na ponos. Ostvario ga je ponajprije, kao svećenik, kao franjevac kroz pastoral, kroz svoj spisateljski rad, kroz borbu da narod živi dostojanstveno, ljudski. Puno je toga što je ostalo o njemu zapisano, ali je izblijedjelo iz sjećanja. Danas ponovno vraćamo sjećanja na toga, istaknuo je u pozdravu gvardijan Živković.
U sklopu proslave u prostoru samostana otvorena je izložba koju čini dio kulturne baštine franjevačkog samostana u Tolisi koji ima vezu s Nedićem; njegova tiskana djela, njegovi neobjavljeni spisi, predmeti koje je koristio, odličja koja je dobio od turskog sultana, i dr.
Govoreći o liku i djelu fra Martina Nedića predavači su svatko sa svoga aspekta iznijeli zanimljive informacije o tom velikanu kulturne i crkvene povijesti u BiH koji je vjerojatno najpoznatija ličnost ne samo Tolise nego i cijele Posavine, “mecena Posavine”.
Fra Martin Nedić rođen je u Tolisi 1. travnja 1810. Osnovu školu i gimnaziju završio je u Kraljevoj Sutjesci, teologiju u Mađarskoj, za svećenika zaređen u Požunu, a u Vacsu gdje je proslavio mladu misu, na službi bio dvije godine. Potom se vraća i djeluje u Bosni. Vrlo uspješno je svladao arapski i perzijski, a posebno turski jezik te je prozvan nadimkom Turkuša. Potaknuo je gradnju franjevačkih crkava i samostana u BiH, od kojih je najveći samostan i crkva u Tolisi posvećena Marijinu uznesenju, i jedna je od najvećih u BiH. Kao čovjek koji je imao viziju što u životu čovjeku znači pismenost, njegova uloga u poticanju, osnivanju i otvaranju škola u BiH od neprocjenjive je vrijednosti, a danas je nedovoljno isticana.