Budi dio naše mreže
Izbornik

FRANCESCO COSSIGA NA BRIJUNIMA

Brijuni (IKA )

U Bijeloj vili na Brijunima predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u nedjelju, 24. srpnja bivšeg predsjednika Republike Italije senatora Francesca Cossigu.

Brijuni, 25. 7. 1994. (IKA) – U Bijeloj vili na Brijunima predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u nedjelju, 24. srpnja bivšeg predsjednika Republike Italije senatora Francesca Cossigu. Svečanom ručku koji je za dragoga gosta i osvjedočenoga prijatelja Hrvatske priredio hrvatski predsjednik, bili su nazočni potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, ministar obrane Gojko Šušak, ministrica kulture i prosvjete Vesna Girardi-Jurkić, talijanski veleposlanik u Hrvatskoj Paolo Pensa, hrvatski veleposlanik u Italiji Davorin Rudolf, župan Županije istarske Luciano Delbianco, zagrebački gradonačelnik Branko Mikša, pomoćnik savjetnika za unutarnju politiku Predsjednika Republike Nevio Šetić te zapovjednik Zapovjedništva Hrvatske ratne mornarice za sjeverni Jadran kontra-admiral Ante Budimir.
Prijemu i svečanom ručku za senatora Cossigu bili su nazočni i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi, te porečko-pulski biskup Antun Bogetić.
Francesco Cossiga doputovao je u Hrvatsku odazivajući se pozivu dubrovačkog biskupa Želimira Puljića, i prije dolaska na Brijune boravio je u Dubrovniku kao biskupov gost. U veljači ove godine senator je Cossiga posjetio zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Franju Kuharića, i prigodom tog posjeta Zagrebu molio je na grobu blagopokojnoga kardinala Alojzija Stepinca u zagrebačkoj katedrali.
Dubrovački biskup i tom je porigodom, kao i sada podsjetio da je Francesco Cossiga, kao tadašnji predsjednik Republike Italije, prvi izdao naredbu da ratni brod talijanske mornarice “San Marco” uplovi u opkoljeni i napadnuti Dubrovnik donoseći prvu pomoć građanima pod opsadom, da je prvi od svjetskih državnika tijekom agresorskoga srpsko-crnogorskog napada na Dubrovnik govoreći talijanskoj vojsci u Brindisiu označio taj napad kao “barbarski” i “zločinački”, a čitavim svojim političkim djelovanjem i prijateljskim odnosom osvjedočio se kao veliki prijatelj Hrvatske i katolički vjernik odan miru, pravičnosti i solidarnosti.