Split, (IKA) – U sklopu trinaestih dana splitskog ogranka Matice hrvatske, koji su posvećeni četiristo osamdesetoj obljetnici preminuća Marka Marulića, u prepunoj Pinakoteci samostana Gospe od Zdravlja priređena je 7. studenoga večer u slici i riječi posvećena ljepoti i duhovnom značenju Visovca. U 23-minutnom dokumentarnom filmu “Škola bratimljenja sa stvorenim” prikazan je franjevački samostan i život u njemu kao “škola” strahopoštovanja pred stvorenim i mjesto bratimljenja sa stvorenim. U tijeku prikazivanja filma fra Božo Vuleta govorio je o kulturnim vrijednostima samostana kao i njegovoj zadivljujućoj prirodnoj ljepoti. Visovac svojom neumoljivom ljepotom i poniznom malenošću u svojim posjetiteljima upravo izaziva strahopoštovanje, rekao je fra Božo, istaknuvši kako to sve čini Visovac svojevrsnom “školom” odnosa prema prirodi, a onaj tko se u toj “školi” želi duže zadržati, ima prigodu i više naučiti.

U drugom dijelu večeri fra Vicko Kapitanović govorio je o ulozi visovačkih franjevaca na području srednje Hrvatske. Istaknuo je kako su se franjevci na otok Visovac doselili oko 1445. te se borili naukom i odgojem, izgradili crkvu i samostan 1576., koja je preuređena u 18 stoljeću. “Ta je crkva bila bolje opskrbljena, ali ni tu nisu prekoračene granice skromnosti. Taj tihi samostan na vodi, biser ljepote, privlačio je odvajkada ljude željne osame i molitve. Slika Majke od milosti, čudotvorne visovačke koja se na njemu štuje i za koju su vezane brojne uspomene redovnika i okolnog stanovništva iz rata i mira, iz vremena gladi i zaraznih bolesti, žalosti i veselja, privlačila je i privlači još i danas redovnike i vjernike. Novicijat koji na Visovcu djeluje od 1568., svetište, privrženost naroda, uloga koju je Visovac imao djelovali su bez sumnje i na sam život redovnika, tako da je Visovac uz junake, koji su se u potrebi znali prihvatiti i puške i mača, imao uvijek redovnika svetoga života. Imao je pisce, propovjednike, širitelje pobožnosti, prosvjete i narodnog duha”, rekao je fra Vicko, a zatim zaključio: u današnje vrijeme Visovac je izgubio mnogo od svoje povijesne važnosti. No, moderni život donio je sobom valove novih posjetitelja koji pohode Visovac svake godine i barem na trenutak mogu u njemu osjetiti spoj prirodne ljepote, mukotrpne povijesti, izdržljivosti i snage vjere koja oživljuje ljudski duh.

Predstavljena je i zajednička mapa “Blaženstva biljeg”, koju su potpisali akademski slikar Josip Botteri Dini i pjesnik Miljenko Galić, na kojoj je slika Visovca i pjesma posvećena Visovcu. Na kraju večeri pjesnik Miljenko Galić je u nadahnutom pjesničkom govoru kroz burna stoljeća opisao svetište i samostan Visovac.