Slavonski Brod, (IKA) – Znanstveni skup u povodu 500. obljetnice djelovanja franjevaca, 300. obljetnice utemeljenja samostana i 280. obljetnice gradnje franjevačke crkve Presvetog Trojstva održan je u subotu 27. listopada u Franjevačkom samostanu u Slavonskom Brodu. Skup su pod pokroviteljstvom ministra kulture Bože Biškupića zajednički organizirali Hrvatski institut – Podružnica za povijest Slavonije i Baranje i Franjevački samostan Slavonski Brod.
Nakon što je gvardijan fra Domagoj Šimunović otvorio skup, pozdravne riječi uz fra Matiju Korena, zamjenika provincijala Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda, uputili su gradski predstavnici dr. Mato Artuković, brodski gradonačelnik dr. Mirko Duspara, ravnatelj Hrvatskoga restauratorskog zavoda prof. Ferdinand Meder i tajnik ministra Biškupića dr. Jadran Antolović. Uslijedila su izlaganja o povijesti franjevaca i franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu u razdoblju od 16. do kraja 18. stoljeća. Od 20 pozvanih izlagača nastupili su znanstvenici, stručnjaci i istraživači: dr. Milan Vrbanus, dr. Zlata Živaković-Kerže, dr. Mijat Jerković, dr. Damir Matanović, dr. fra Andrija Zirdum, mr. fra Domagoj Šimunović, dr. Mato Artuković, fra Vatroslav Frkin, Željka Perković, mr. fra Egidije Biber, fra Ivan Sršan, Marija Mirković, fra Luka Slijepčević, fra Mijo Hrman, dr. Robert Skenderović, prof. Ivan Medved, prof. Hrvoje Špicer, prof. Irena Krumes Šimunović i mr. Silvana Ereiz. Koristeći arhivske dokumente koji se čuvaju u samostanskoj knjižnici oni su s različitih strana govorili o političkim, društvenim i pastoralnim prilikama toga doba, a u drugom dijelu sjednice bilo je riječi o djelovanju franjevaca na kulturnom području. U stanci sjednice fra Matija Koren je u klaustru samostana blagoslovio brončani kip sv. Franje, koji je po predlošku akademskog kipara Josipa Poljaka u bronci izlilo poduzeće Martin-invest. Kip je visok 2,5 metra, a prikazuje sv. Franju s pticama. Skup je završen svečanom euharistijom koju su pjevanjem uzveličali zbor Klasične gimnazije “Fra Marijan Lanosović” i Mješoviti crkveni zbor. Poslije mise koncert je izveo Muški komorni zbor te crkve.
Govoreći o povijesti župe Presvetog Trojstva u Brodu do 1754. povjesničar fra Andrija Zirdum istaknuo je da su franjevci u tom razdoblju slijedeći ideale svoga života: siromaštvo, poslušnost i čistoću, unatoč skromnim uvjetima preuzeli dušobrižništvo nad stanovnicima cijeloga toga kraja, slijedili osmanlijske prodore te zbrinjavali preostale katolike. Dok je islamizirano stanovništvo živjelo u Slavonskom Brodu, okolna su naselja bila uglavnom katolička. Franjevci su putujući u habitu bili zaštićeni od nasilnika, a svojim su pastoralnim djelovanjem mnogo pridonijeli na kršćanskom i drugim područjima života. Po franjevačkim ustaljenim strukturama, župa je pripadala samostanu u Velikoj i bila središnja u tom dijelu Posavine. Kako je brodska župa bila prostrana, područne crkve bile su u Podvinju i Klakaru a manje kapele u Kaniži, Šumeću, Slobodnici, Varoši, Rastušju, Tomici, Bukovlju, Vranovcima, Vrbi, Ruščici te Gornjoj i Donjoj Bebrini. Nakon više od 200 godina, 25. rujna 1754. brodski su franjevci župu morali predati svjetovnim svećenicima. Tri godine kasnije odijelili su se od Bosne Srebrene te u zadanim okolnostima tražili nove oblike svoje djelatnosti.
Ostali su izlagači koristeći se samostanskim arhivskim dokumentima prezentirali brojne povijesne činjenice iz toga doba. Značajan su doprinos franjevci pružili u odgojno obrazovnoj djelatnosti kroz pripremu kandidata za franjevački red, a zbog snažne vojne prisutnosti u Brodu je dugo vremena franjevačko školstvo bilo jedino. U važnijim povijestima književnosti franjevci Brođani nisu zauzeli neka prestižnija mjesta svojim književnim djelima, koja su najčešće ocijenjena kao pučko-pobožna literatura, ali ni jedan istraživač nije im uskratio priznanje kao “čuvarima i braniteljima” hrvatskog jezika. Najtemeljitije u znanstvenoj literaturi obrađeno je visoko školstvo, pastoralna djelatnost brodskih franjevaca (od kojih je Marijan Jajić bio najpopularniji duhovni pisac u Slavoniji), njihov kulturni rad, njihov doprinos jezikoslovlju. U samostanu je u tijeku 18. stoljeća djelovao trogodišnji studij filozofije kao priprava za četverogodišnji studij teologije. Najveći doprinos na tom su području Kronike franjevačkog samostana izdane u četiri knjige te reprint izdanje jezikoslovnog priručnika fra Blaža Tadijanovića. Knjižnica čiji se počeci naziru već krajem 17. st. danas je smještena na prvom katu samostana, u tijeku je katalogizacija tiskanih djela 20. stoljeća, mnoge starije knjige (koje potječu iz razdoblja od 16. do 19. st.) čekaju restauraciju, a iz ostalog fonda izdvojene su rijetka inozemna i domaća izdanja. Veliki dio čine tiskana djela poznatih franjevaca iz Broda i stranih autora iz različitih dijelova hrvatskog jezičnog područja. Sačuvana Matična knjiga krštenih župe Presvetog Trojstva predstavlja najznačajniji povijesni izvor za istraživanje života Slavonskog Broda i okolice u prvoj polovini 18. stoljeća. Zahvaljujući o. Frkinu arhivsko je gradivo ne samo arhivistički sređeno nego je napisan i prvi Sumarni inventar, a Arhiv franjevačkog samostana u Brodu je uvršten i u knjigu: Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima SR Hrvatske izdanoj u Beogradu kao i u Pregled arhivskih fondova i zbirki RH izdanoj u Zagrebu 2007. U arhivu samostana je i bogata glazbena baština koja pokazuje da se u toj crkvi trajno gajila glazbena umjetnost i da su u njoj djelovali glazbeno nadareni i školovani franjevci koji su uz crkvenu komponirali i svjetovnu glazbu.
Samostan s crkvom Presvetog Trojstva jedinstven je građevni kompleks građen u 18. stoljeću po stilu i tipologiji građevnih elemenata iz svoga doba. Zaštićena je kao spomenik kulture i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara. Ta je crkva najveća franjevačka crkva u cijeloj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda. Gradnja je započela 12. kolovoza 1727. i u to doba uz nju je stajao drveni samostan. Crkva po svojim građevnim baroknim obilježjima pripada skupini najznačajnijih građevina sakralne barokne arhitekture sjeverne Hrvatske. Posljednjih 20 godina samostan i crkva se obnavljaju, a ratom oštećeni dijelovi unutra i na samoj crkvi se obnavljaju i restauriraju. Unutrašnjost crkve opremljena je baroknim inventarom dok dvorište samostana okružuje gotovo intaktan reprezentativan klaustar po svojoj vrijednosti jedinstven u sakralnoj arhitekturi. U samostanu danas, uz sestre Sv. Križa, djeluju gvardijan fra Domagoj Šimunović, vikar fra Mijo Hrman, ekonom fra Egidije Biber, duhovnik fra Ivan Sršan, fra Luka Slijepćević, a donedavno je djelovao i uz ostalo se bavio kulturnim i znanstvenim radom dr. fra Andrija Zirdum koji se ovih dana službeno preselio u Žeravac. U tijeku i nakon Domovinskog rata pružili su utočište brojnim franjevcima iz bosanske Posavine.
Uoči proslave jubileja u Muzeju brodskog Posavlja otvorena je izložba na kojoj je predstavljeno kulturno dobro franjevačkog samostana kroz pet stoljeća. Na izložbi čije su eksponate odabrali dr. Zirdum i Frkin tek je djelomično prikazano što je ostalo do danas u crkvi, sakristiji i samostanu od svega onoga čime su se franjevci služili i bili na usluzi narodu brodskog kraja. Izložba ima više dijelova: rukopisi-pisma, skripta i rukopisne knjige, tiskana djela, crkveno posuđe, crkveno ruho i slike, a otvorena je do 6. studenoga.