Gaudium et spes - Crkva i svijet (2)

Zagreb, (IKA) – Nakon što je u jutarnjim satima 30. ožujka u Zagrebu otvoren dvodnevni XXIX. međunarodni znanstveni simpozij profesora teologije te održana dva referata, u prijepodnevnim satima u nastavku su održana sljedeća tri referata koja su aktualizirala Pastoralnu konstituciju o Crkvi u suvremenom svijetu “Radost i nada” (Gaudium et spes).

Prvi referat na temu “Gaudium et spes i suvremene nedoumice: čovjek – stvorenje ili stvoritelj” održao je dr. Tomislav Ivančić. U prvom dijelu referata govorio je o spomenutoj Konstituciji te njezinom dijelu posvećenom dostojanstvu ljudske osobe. Posebno se osvrnuo na problem ateizma te napomenuo kako se Crkva opredijelila i u toj problematici za dijalog. U drugom dijelu referata rekao je kako je današnji čovjek iskustvo Boga zamijenio iskustvom božanstva. No, uz sve negativnosti koje su se pojavile ili pak transformirale kroz protekla desetljeća, postoje i pozitivnosti. Duhovni zaokret u čovjeku te mudrost kao nova paradigma istraživanja neke su od pozitivnosti koje je spomenuo dr. Ivančić, napominjući kako budućnost svijeta nije znanje, ni samo traženje istine, već mudrost.

Drugi referat održao je dr. Antun Trstenjak na temu “Čovjek u potrazi za ravnotežom između komunitarnog i individualnog”, vezujući se na dio Pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu “Gaudium et spes” koji govori o ljudskoj zajednici. Dr. Trstenjak je istaknuo porast međusobnih odnosa, posebno zahvaljujući novoj tehnologiji te sredstvima društvenog komuniciranja. Govoreći o transcendentalnom usmjerenju čovjeka, napomenuo je poziv čovjeku na zajedništvo s Bogom. Kršćanin je pozvan ostvarivati ljubav u vlastitu životu, rekao je dr. Trstenjak, upozorivši također na međuovisnost ljudi.

Dr. Nela Gašpar održala je referat na temu “Gaudium et spes i čovjek sustvaratelj i(li) razoritelj? (Čovjekov udio u oblikovanju svijeta)”, povezujući temu s dijelom Pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu koji govori o ljudskoj djelatnosti u svijetu. Govorila je o teologiji ljudske djelatnosti, istaknuvši kako upravo ljudska djelatnost odgovara Božjoj zamisli. Uzajamna ovisnost ekonomskog, socijalnog i ekološkog razvoja zahtijeva odgovornost za stvaranje. Ta odgovornost se odnosi na prošlost, ali i na budućnost koja se sastoji u izgradnji Božjeg kraljevstva. Govoreći o radu, dr. Gašpar je ustvrdila kako je vrhunac biblijskog naučavanja o radu subotnji počinak, što naglašava i Kompendij socijalnog nauka Crkve u br. 257., a koji je izdan u listopadu protekle godine. Zaključila je da su kršćani pozvani učiniti sve što je moguće da vrednote ljubavi uključe u sustav djelovanja.

Nakon referata održana je rasprava u kojoj je bilo riječi o odnosu Crkve i suvremenog svijeta kroz prihvaćanje svakog čovjeka po primjeru Isusa Krista, zatim o Božjem kraljevstvu, te o podijeli svijeta na one unutar Crkve i izvan nje. Na ovu posljednju tematiku posebno se osvrnuo dr. Željko Mardešić kritizirajući nepostojanje govora i pastorala prema onima koji, usprkos činjenici što se trenutno nalaze izvan Crkve, traže Boga.

Nakon rasprave slavljena je misa u kapelici Sv. Martina pokraj Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. U popodnevnom dijelu, sudionici simpozija kroz kulturno-rekreativni sadržaj posjetit će pojedine dvorce Hrvatskog zagorja.