Istina je prava novost.

GDJE SU KRŠĆANI U IZGRADNJI DEMOKRACIJE?

Dubrovnik, 3. 4. 1997. (IKA) - Četvrti sabor europskih dominikanaca, koji se održava u Dubrovniku od 1. do 6. travnja, nastavio je s radom u srijedu, 2. travnja, izlaganjem hrvatskog kapucina akademika dr. Tomislava Šagi-Bunića o sadašnjem povijesnom tr

Dubrovnik, 3. 4. 1997. (IKA) – Četvrti sabor europskih dominikanaca, koji se održava u Dubrovniku od 1. do 6. travnja, nastavio je s radom u srijedu, 2. travnja, izlaganjem hrvatskog kapucina akademika dr. Tomislava Šagi-Bunića o sadašnjem povijesnom trenutku koji traži djelatnu ulogu kršćana u izgradnji demokracije. Ističući nužnost provođenja u djelo Kristove zapovijedi ljubavi: “Što god ste učinili jednom od moje najmanje braće, meni ste učinili” (Mt 25, 40), fra Tomislav Šagi-Bunić istaknuo je kršćansku solidarnost s obespravljenima i siromašnima kao jezgru nove evangelizacije. Ukazao je i na mogućnosti novih oblika propovijedanja kao npr. preko Interneta. Kao slojevitu problematiku predavač je iznio hrvatsko iskustvo suodnosa osjećaja vjerske i nacionalne pripadnosti koji se ne mogu poistovjećivati.
U poslijepodnevnome dijelu raspravljalo se o odnosu gospodarstva i demokracije, globalizaciji trgovine, te tržišnoj konkurenciji koja često “gazi” sva ljudska prava. Predavanja o tom pitanju održala su dva francuska ekonomista dominikanci o. Hugues Puel i o. Jean-Claude de Lavigne. Budući je odnos gospodarstva i demokracije vrlo nejasan, oni su pokrenuli raspravu u kojoj mjeri ekonomski razvitak može pridonijeti stabilizaciji demokracije u Europi. Dobrobit države i njenih stanovnika ne ovisi samo o gospodarstvu kao upravljanju resursima. Razvitak mora biti popraćen brigom za socijalnu pravdu; svima osigurati osnovne potrebe: hranu, dom i društvena prava.
Europska zajednica i njezine države članice, istaknuto je, ne uspijevaju riješiti socijalne probleme među kojima se ističe 18 milijuna nezaposlenih. S jedne strane zapadnoeuropske države prihvatile su jedinstvenu gospodarsku politiku sporazumom u Maastrichtu, a s druge strane u njima jačaju nacionalizmi i otpor eurokraciji. U raspravi je istaknuto kako Europa tek mora odrediti svoj identitet. U doba kada gospodarskim razvitkom gospodare pojedini lobiji i interesne skupine, Europi su potrebne ustanove koje su nositeljice smisla. Katolička Crkva jest i želi biti ustanova koja nastavlja raspravu o ljudskim vrednotama, posebice o socijalnoj pravdi i solidarnosti, ustanova koja se bori protiv isključenja i marginalizacije siromašnih.