Glavni rabin rimske židovske zajednice o posjetu Benedikta XVI. rimskoj sinagogi
Rim
Rim, (IKA) – Glavni rabin rimske židovske zajednice Riccardo Di Segni smatra kako posjet pape Benedikta XVI. njegovoj sinagogi 17. siječnja predstavlja “važan” korak na putu razumijevanja i pomirenja među Židovima i kršćanima. U razgovoru za agenciju ZENIT rimski rabin ocjenjuje da je to bio važan događaj bez obzira na sve polemike kojih je bilo i kojih će neizbježno i dalje biti. Bio je to događaj koji smo smatrali nužnim na jednom putu i znak važnog kontinuiteta, rekao je rabin. Papin posjet, dodao je, “pokazao je kako s obje strane postoji spremnost, koja je temelj na kojem moramo raspravljati potpuno otvoreno”. Kao dva glavna izazova za daljnji dijalog između katolika i Židova rabin ističe tumačenje uloge Crkve u doba holokausta te teološku ulogu Židova u katoličkoj viziji. Govoreći o prvom izazovu, rabin ističe kako dio problema predstavlja odgovornost pape Pija XII. Sud o Piju XII. vrlo je složen, jer nema sumnje da su u njegovu pontifikatu mnogi Židovi sklonjeni na sigurno i spašeni, ali isto tako nema sumnje da je, prema rabinu, postojao tihi pristanak, stanovita pasivnost prema onome što se događalo.
Što se tiče drugog izazova, teološke uloge Židova u katoličkoj viziji, rabin se pita znači li to da se Židove treba obratiti ili pak mogu i bez toga postići spasenje, mogu li sjesti za stol dijaloga bez straha da će njihova vjera biti osporavana. Smatra stoga kako je vjera drugo neriješeno pitanje.
Među izazovima rabin je naveo i odnose Židova i kršćana s drugim religijama kao i sa svim problemima moderniteta. Pozitivnim je ocijenio Papin govor u sinagogi, na osobit način citat Ivana Pavla II. u kojem je tražio oproštenje za trpljenja koja su “sinovima naroda Saveza” nanijeli “sinovi Crkve”. Rabin, koji je po zanimanju liječnik, primarijus radiologije u bolnici San Giovanni u Rimu, rekao je kako u obrani života vidi nešto na čemu bi se katolici i Židovi mogli zajednički zauzimati. Spomenuvši kako je vrlo aktivan na bioetičkom polju, ističe kako je tema zaštite ljudskog života od početka do svršetka života zajednička i katolicima i Židovima, ali da postoje razlike u definiranju početka i svršetka ljudskog života. Židovi, rekao je, začeće ne smatraju početkom ljudskog života.