Lovran, (IKA) – U Domu pastoralnih susreta Riječke nadbiskupije u Lovranu održan je 23. i 24. travnja XXVII. međunarodni znanstveni simpozij profesora teologije, koji još od 1976. svake godine – osim ratne 1992. – priređuje Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U radu Simpozija ove su godine sudjelovala 72 profesora teologije i više drugih sudionika s visokih teoloških učilišta Crkve u Hrvata: Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i njegovih nastavnih instituta – Katehetskog, Instituta za kršćansku duhovnost i Instituta za teološku kulturu laika, potom KBF-u afiliranih Teologija u Đakovu, Rijeci i Sarajevu (Vrhbosanske i Franjevačke), sponzorirane Visoke teološko-katehetske škole u Zadru, Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu i Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu. Simpozij je otvorio dekan KBF-a Sveučilišta u Zagrebu dr. Josip Baloban, a dobrodošlicu su u ime domaćina izrazili Predstojnik Teologije u Rijeci dr. Milan Špehar i riječki nadbiskup Ivan Devčić. Sudionike je pozdravio i poželio im uspješni rad i rektor Sveučilišta u Rijeci akademik prof. dr. Danijel Rukavina, istaknuvši svoje divljenje kako višedesetljetnom tradicijom okupljanja teologa na tom Simpoziju tako i njihovim odgovornim nastojanjem da dadu svoj prinos promišljanju aktualnih tema Crkve i društva. Dr. Pavo Barišić je u prvom predavanju uveo u globalizacijsku tematiku i osvijetlio opće, filozofske i sociološke vidove globalizacije. Akademik Franjo Šanjek potom je posvijestio značajnije pokušaje objedinjavanja svjetskog društva tijekom povijesti i razmatrao ulogu Crkve kao globalnog čimbenika nekoć i danas. U trećem predavanju dr. Ivan Dugandžić istražio je i predstavio biblijska polazišta promišljanja o globalizaciji. Ideju tzv. “univerzalnog morala”, osobito njezinu ulogu i (ne)prisutnost u međureligijskom dijalogu i suradnji ocrtao je i kritički vrednovao dr. Mato Zovkić. U tijeku poslijepodneva prvoga dana Simpozija teolozi su u sklopu kulturološko-rekreativnog programa pod vodstvom franjevca dr. Emanuela Hoška “hodili tragovima glagoljaša” te pohodili mjesto Roč, “Aleju glagoljaša”, “Najmanji grad na svijetu” – Hum i na kraju Pazin. Pazinski kolegij – klasičnu gimnaziju i djelovanje te u mnogočemu značajne ustanove teolozima je predstavio njezin ravnatelj Vilim Grbac. Drugoga dana Simpozija predavanje dr. Milana Špehara bavilo se pitanjem koliko je duhovno iskustvo zbog svoje subjektivne i individualne osobine – čimbenik izoliranja i zatvaranja i koliko ono zbog svoje univerzalnosti i posvudašnje prisutnosti može biti integrativni čimbenik. Dr. Ante Vučković je “teologizirao globalizaciju” i “globalizirao teologiju”, dovodeći na vrlo kreativni i originalni način u međusobni odnos teologiju i globalizaciju. Predavanje dr. Mate Babića do statističkih je konkretnosti razobličilo ekonomsku i socijalnu stranu globalne integracije i spektar njezinih motiva te dalo naslutiti upitnost humane budućnosti svjetskog društva ukoliko aktualna dominacija isključivo “profitnih interesa” ne bude u dovoljnoj mjeri ispravljana i uravnoteživana njegovanjem osjećaja za humane vrednote kao što su solidarnost, suosjećanje, socijalna jednakost i pravda. Plenarna rasprava na kraju Simpozija, kao uostalom i predavanja i pojedinačne rasprave i prinosi u tijeku Simpozija, ukazivale su na višeslojnost i bipolarnost onoga što se uobičajeno naziva procesom globalizacije. S jedne su strane očigledne prednosti koje globalizacija sa sobom donosi ali se, s druge strane, gotovo u jednakoj mjeri usporedno s pozitivnostima pojavljuju i vrlo destruktivne i zabrinjavajuće posljedice po čovjeka i po svijet u kojemu on živi, što dovodi u pitanje svrsishodnost, etičnost i smislenost takvih globalizacijskih tijekova, na što – ponekad možda i na odviše radikalni način – upozoravaju tzv. antiglobalistički pokreti. Površna i idejno-ideološka fobična povika protiv svake globalizacije strana je znanstvenome teološkom pristupu tome fenomenu, već i stoga što određeni oblici globalizacije imaju svoj korijen i u Bibliji. Ideja “oikumene”, zajedničkog uređenog doma sve djece Božje, koji obuhvaća sav naseljeni svijet, u srži je poslanja prve Crkve. Teologija može i treba reći svoj “da” onoj globalizaciji koja će biti u skladu s načelima općeg dobra i humanosti, a da bi globalizacija to u većoj mjeri i bila ne smije nedostajati ni kritičko-inspirativnog glasa teologije. U predsjedanju i moderiranju Simpozija izmjenjivali su se tajnik Simpozija dr. Jure Zečević, dekani i predstojnici svih visokih teoloških učilišta u republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a nakon predavanja vođene su vrlo aktivne rasprave s nizom kvalitetnih prinosa. Simpozij je, sažimajući rezultate njegova rada i zahvaljujući svima koji su pridonijeli njegovu uspjehu, zaključio prof. dr. Josip Baloban. Euharistijska slavlja predvodili su i svojim ih homiletskim poticajima popratili nadbiskup Devčić na početku i pomoćni zagrebački biskup Vlado Košić, na završetku Simpozija.