GODINE 2001. SVI KRŠĆANI ZAJEDNO SLAVE USKRS Zašto u pravoslavlju Uskrs nikad ne dolazi s židovskom Pashom?
Rim (IKA )
Rim, 27. 5. 1999. (IKA) - Godine 2001. svi kršćani - pravoslavni, katolici i protestanti - slavit će Uskrs 15. travnja. Ekumensko vijeće Crkvi vrši pripreme kako bi se sve kršćanske vjerske zajednice složile da od tada pa ubuduće Uskrs svake godine zaje
Rim, 27. 5. 1999. (IKA) – Godine 2001. svi kršćani – pravoslavni, katolici i protestanti – slavit će Uskrs 15. travnja. Ekumensko vijeće Crkvi vrši pripreme kako bi se sve kršćanske vjerske zajednice složile da od tada pa ubuduće Uskrs svake godine zajedno slave. To je mnogo teže postići nego ujednačiti slavljenje Božića. Kad je o Božiću i drugim nepomičnim blagdanima riječ, razlike u danu slavljenja nastupile su od potkraj 16. stoljeća kad je na Zapadu uveden novi grgurevski kalendar, za razliku od julijevskog, kojim su se do tad svi kršćani služili. Pravoslavna crkvena zajednica koja prihvati grgurevski kalendar, kao što je to, primjerice, odavno učinila Rumunjska Pravoslavna Crkva, slavi stoga Božić zajedno s katolicima i pravoslavnima, ali Uskrs i dalje slavi zajedno s cijelim pravoslavnim. Kršćanski je, naime, Istok i prije 16. stoljeća, drugačije određivao slavljenje Uskrsa nego kršćanski Zapad. Premda se od najstarijeg doba Uskrs slavi u nedjelju uz prvi puni mjesec nakon proljetne ravnodnevice, za točno određivanje te nedjelje na kršćanskom Istoku upotrebljavaju se posebne astronomske tablice kako bi izbjegli da to ne bude istodobno s židovskom Pashom. Smatra se da su židovske zajednice po gradovima istočnog Sredozemlja bile u prvim stoljećima mnogo jače nego na Zapadu te je između njih i kršćanskih zajednica bilo oštrijeg sukobljavanja.