Vilnius, (IKA) – U Vilniusu u Litvi od 2. do 5. listopada okupili su se predsjednici 34 biskupske konferencije članice Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), među kojima i predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, na svojoj godišnjoj skupštini. Radovi skupštine bili su posvećeni razmišljanju o trenutnim izazovima za Crkvu u Europi, u svjetlu nedavne posinodalne apostolske pobudnice “Ecclesia in Europa” Ivana Pavla II. U poruci članicama CCEE-a Papa je snažno ponovio koliko je Europa bila povezana s kršćanstvom u tijeku svoje povijesti i koliko je važno da, kako bi budućnost kontinenta bila plodna, ona ostane vezana uz te korijene.
Na skupštini su razmijenjena mišljenja o pitanjima trenutne europske politike, a osobito izrade ustavne povelje i proširenja Europske unije. Biskupi su na dan zasjedanja šefova država i vlada EU u Rimu u prigodi otvorenja Međuvladine konferencije (4. listopada) uputili poruku predsjedniku Berlusconiju, ponovivši “želju da u preambuli Ustava budu izričito spomenuti kršćanski korijeni Europe. Taj zahtjev”, napisali su također biskupi, “zasniva se na čitavoj povijesti našeg kontinenta u ova dva tisućljeća i izražava iščekivanje onog velikog dijela europskog pučanstva koje, na različit način, živi kršćansku baštinu u našem dobu”.
Prva zadaća i doprinos koji Crkva može pružiti Europi jest da bude to što jest odnosno da naviješta evanđelje, sa sviješću da je ono nada za njezine suvremenike. Pored toga Crkva mora biti sveopća zajednica: sveopća otvorenost i odgovornost moraju se izraziti, među ostalim, u stalnoj pozornosti prema najmarginaliziranijima i onima koji najviše trpe u povijesti. Na posebni način, biskupi su još jednom otvoreno ukazali na dramatičnu tragediju Svete zemlje, koja nastavlja sijati žrtve i patnju te ponovili kršćanskim Crkvama koje su na Bliskom istoku svoju solidarnost i potporu. Neophodno je da se te zajednice ne osjete same i da se zato također nastave hodočašća na te prostore, kao što je to tradicija.
Europski su biskupi osim toga javno ukazali na cinizam međunarodne zajednice koja je, kako se čini, prepustila Afriku sudbini sve većeg siromaštva i potisnutosti na rub. Kao znak solidarnosti i zajedništva sa sestrinskim Crkvama toga kontinenta, biskupi su odlučili da se nastavi s radovima na pripremi susreta europskih i afričkih biskupa zakazanog za 2004. godinu.
Govorilo se također o pastoralnim pitanjima koja su hitna za novu evangelizaciju: zvanja, kateheza, očuvanje stvorenog, selilaštvo, javna glasila. Područje koje će u budućnosti biti sve više na dnevnom redu biskupskih konferencija jeste sveučilišni pastoral i odnos između Crkve i kulture.
Za CCEE ostaje prioritet obveza ekumenskog dijaloga putem suradnje s Konferencijom europskih Crkava (KEK): za naredne godine bit će još i proces Ekumenske povelje (Charta oecumenica) zajedno s pripremama za treću europsku ekumensku skupštinu (koja bi se trebala održati 2007.) koje će poduzeti ta dva europska tijela. Osobito da bi se produbio odnos između naviještanja evanđelja (misija) i dijaloga, predsjednici su odlučili da u što skorijoj budućnosti Vijeće nastoji na što primjereniji način stvoriti ustroj vlastitih pothvata oko dijaloga s kulturom i ostalim religijama prisutnim u Europi.
Mons. Aldo Giordano je ponovno jednoglasno potvrđen za generalnog tajnika CCEE-a na novi petogodišnji mandat.
Biskupe je toplo primio kardinal Aurdys Backis. Radovi su zaključeni svečanim slavljem u katedrali u Vilniusu u nazočnosti predsjednika Republike Litve Rolandasa Paksasa.