Godišnja skupština svećenika Hvarske biskupije
Godišnja skupština svećenika Hvarske biskupije
Bol
Bol, (IKA) – Tridesetak svećenika Hvarsko-bračko-viške biskupije okupilo se 23. rujna u dominikanskom samostanu u Bolu na otoku Braču na svoju godišnju skupštinu. Skup je započeo koncelebriranim euharistijskim slavljem koje je predvodio biskup Slobodan Štambuk.
Radnom dijelu susreta predsjedao je generalni vikar i župnik Jelse don Stanko Jerčić, biskupijski povjerenik za obitelj. Prema preporuci Svećeničkog vijeća ove biskupije u Godini mladih, koja ovdje još uvijek traje, tema je bila “Mladi u obitelj”. Predavanje “Mediji i obitelj” održao je prof. dr. Zlatko Miliša, pročelnik Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru. Naveo je riječi sarajevskog pomoćnog biskupa dr. Pere Sudara: “Ništa nije opasnije nego kad je čovjek obrazovan (a) bez odgoja”. S ciljem ostvarenja što bolje komunikacije na relaciji dijete-roditelj-nastavnik prof. Miliša je govorio o četiri stila ili tipa odgoja koji “postaju sve značajniji u vremenu opće globalizacije, informatizacije, gdje se naglasak stavlja na obrazovnim postignućima, a ne i odgoju. Takva slika, gdje je gradivo i znanje u prvom planu, komplicira i dodatno otežava ulogu roditelja i nastavnika”. Samo demokratski ili autoritativni stil ima pozitivnu ocjenu, jer pretpostavlja željeni tip odgoja u kojemu je komunikacija između nastavnika, roditelja, djeteta i drugih subjekata u odgojno obrazovnom procesu na najvišem nivou i gdje je dijete u poziciji subjekta. Autoritarni ili autokratski odgoj “čvrste ruke” – a ovaj odgoj nije isto što i patrijarhalni – te permisivni ili anarhistički i indiferentni roditeljski stil imaju negativnu ocjenu. Permisivni stil, koji stoji na stanovištu moralnog relativizma i vodi širenju egoizma i kulta samoobožavanja, dopušta djetetu dominaciju nad roditeljima i odgojiteljima, ono je u središtu pozornosti odakle diktira svoje egoističke želje i interese. Kod indiferentnog roditeljskog stila roditelji više vode brigu o sebi nego o djetetu. Da bi se riješili vlastitog djeteta neodgovorni roditelji “kupuju” ga novim televizorom, računalom, novcem ili čak novom kućom. Zadnja dva stila izazivaju dosadu i potrebu konzumiranja što više sadržaja iz medija koji postaju glavni agens socijalizacije mlade generacije. Vješti manipulatori preko medija tu nalaze vrlo plodno tlo. Njima su poželjni “religiozni bezbožnici”, “mamci” manipulatora su sve izraženiji za mlade, a „mreža” manipulatora razapeta. Temeljna zadaća manipulatora je razvoj pedocentrične doktrine u odgoju. Cilj je dokidanje svih zabrana i normi. Ideal je biti pojedinac “bez granica” u kritici svega postojećeg. Biti nesputan pojedinac je istoznačnica za sretnog pojedinca. Sloboda se tretira tako kao da se može raditi što se hoće bez ikakve odgovornosti. Mediji sve više nalikuju na dramu života gdje su kulise odavno postavljene po standardima manipulatora. Internet dokida sve zabrane. Televizija postaje kućepaziteljica i ritualna okupljateljica obitelji, iako ona nema što raditi u dječjoj sobi. Zato djeci i mladima treba pomoći. Uloga medija u manipuliranju ili obrazovanju mladih je onolika koliko je obitelj osviještena. S odgovornim roditeljstvom u Njemačkoj je porastao interes za slobodne aktivnosti. Od 2000. godine u ekspanziji su tečajevi za roditelje pod motom „Odgovorni roditelji-odgovorna djeca”. Bez jasnih ciljeva, govorila je nekadašnja ministrica za obitelj Ursula von der Leyen, i djeca će biti dezorijentirana. Ona je u Njemačkoj pokrenula projekt “Savez za odgoj”, čiji je cilj od vrtića pa nadalje osnažiti roditeljske kompetencije, rekao je prof. Miliša, te iznio pozitivne podatke programa “Deset dana bez ekrana” i istaknuo da se odbacivanjem odgoja i etičkih načela bližimo sumraku kultura. Drugo predavanje “Crkva – obitelj – mladi” održao je mons. Ivan Mustač, generalni vikar Zadarske nadbiskupije s posebnim zaduženjem za mlade. On je istaknuo nekršćansko okruženje ili mentalitet u kojemu danas žive mladi. Oni su skeptični prema Crkvi koja se u nekim sredinama povukla pred zahtjevima približavanja mladima. Ipak, mladi su nazočni ondje gdje postoji nešto konkretno: zborovi mladih, biblijske grupe, udruge, hodočašća. Obitelj je prirodno mjesto za prenošenje vjere djeci i mladima. Obitelj je ključna u odgoju mladeži. Iznimno važno je odgovorno roditeljstvo. Otac je prvi katehist svoje djece. Bez ovog segmenta ni školski vjeronauk ni župna kateheza nemaju ni snage ni podrške. Crkva budućnosti morat će ozbiljno katehizirati mlade i obitelji ili je neće biti. Crkva je potrebna obiteljima koje su otvorene životu i koje će svojoj djeci prenositi vjeru. Praksa pokazuje da djeca iz takvih obitelji, uz probleme koje imaju i drugi, ipak ostaju u Crkvi. Nužno je katehizirati odrasle promicanjem malih crkvenih zajednica sastavljenih od zrelih kršćana. Papa Ivan Pavao II. govorio je o promjeni strukture župa koje je zvao zajednicama zajednica. Potreban je prelazak deklariranih katolika u aktivne. Prvenstvena zadaća župnika je odgoj najbližih suradnika. Župno pastoralno vijeće trebalo bi okupljati voditelje pojedinih župnih zajednica. U župi mladi mogu imati podršku za kršćansko življenje. Hodočašća mladih mogu zamijeniti ekskurzije. Duhovne obnove, udruge i pokreti mogućnosti su i mjesto gdje će mladi moći rasti u vjeri. U ostvarivanju ovog cilja nezamjenjiva je uloga župnika. Nikakva duhovna obnova, niti bilo kakva evangelizacija neće uspjeti ukoliko župnik nije aktivno uključen. Bez njega će propasti i najbolje inicijative vjernika laika. Župne prostorije su “drugi dom” za vjernike. Zato je poželjno imati dvorane i knjižnicu, čak i prostorije za rekreaciju. Župa može dobro funkcionirati ukoliko u njoj djeluje i 20-30 različitih zajednica. One su odgovor na modernu sekularizaciju. Nisu svrha samima sebi nego sredstvo ulaska u Crkvu i pomoć osobnim obraćenjima. Mons. Mustač je spomenuo vrijednost bratovština i pjevačkih zborova, pastoralnih i ekonomskih vijeća po župama Jadrana. Crkveni pokreti su kvasac za obnovu župa. Očekivati je da će biti veće zanimanje svećenika za ove pokrete koji ne smiju biti elitne zajednice iznad drugih i iznad župnika. Istaknuto je da je sve više vjernika zainteresiranih za rad u misijama. Spomenuo je da u Zadarskoj nadbiskupiji djeluje više od 20 crkvenih pokreta i zajednica. Iz takvih zajednica niču i duhovna zvanja. Kateheze mladih i odraslih (obitelji) pastoral su budućnosti,
istaknuo je mons. Mustač. U popodnevnim satima o sebi i svojim obiteljima govorili su Marino i Elvira Arbunić iz župe Pražnica na o. Braču i Božo Gamulin iz Jelse na otoku Hvaru. Marino je sakristan u svojoj župi, a Božo u svojoj član župnog Ekonomskog vijeća i član Bratovštine Presvetog Sakramenta. Obje obitelji imaju po četvero djece. I poslije predavanja i ovih predstavljanja uslijedile su diskusije. Biskup Štambuk je na kraju skupštine zahvalio svojim svećenicima za dobar odaziv i poželio im hrabrost i ustrajnost. Napomenuo je da je papa Benedikt XVI. ovu godinu proglasio Svećeničkom godinom u povodu 150. obljetnice smrti sv. Ivana Marije Vianneya. Njegov životni put i put Isusa Krista je jedini ispravni put svećenika.