Zagreb, 9. 1. 1998. (IKA) – Godišnja skupština Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj održana je 8. siječnja u Europskome domu u Zagrebu. U ime Udruge nazočne je pozdravio njezin tajnik Vladimir Šubert, a prigodnom riječju nazočnima su se obratili i predstavnik veleposlanstva BiH u Republici Hrvatskoj Amir Bokvić te član Udruge Ivan Lazić. Predsjednik glavnog odbora Udruge za vjerske slobode Branko Lovrec govorio je potom o različitim vrstama vjerske slobode, od one osobnog ispovijedanja vjere do slobode okupljanja i zajedničkog ispovijedanja vjere putem bogoslužja. Predsjednik Udruge se upitao koliko nam spoznaja naše vlastitosti može pomoći da budemo slobodni te kako prihvaćamo istinu o bližnjem, držimo li svoje vjersko uvjerenje boljim od uvjerenja bližnjeg te istaknuo da je upravo zadatak Udruge promicati bratsku ljubav prema pripadnicima drugih religija kao i onima koji se smatraju ateistima. S teološkog gledišta o vjerskoj slobodi govorio je Danijel Berković, koji je u svojem razmišljanju pošao od tvrdnje da je svaka religija po sebi isključiva i normativna te ima svoje modele “koji su isključivi prema susjedovu religioznom modelu”. Zadatak Udruge je, po njegovu mišljenju, ne “borba protiv nečeg, već borba za nešto”, ističući pri tom pluralizam i multikonfesionalnu toleranciju i suradnju. Tajnik Udruge Šubert, priopćio je neke podatke o radu Udruge u prošloj godini te naveo kao glavni razlog postojanja Udruge omogućavanje svakom čovjeku da slobodno može govoriti o svojoj vjeri te zalaganje za bolji i ljepši život u pluralističkom društvu kako bi “čovjek čovjeku bio čovjek”. Tajnik je također obavijestio nazočne o održavanju Dana vjerske slobode, koji se, po prvi puta u Hrvatskoj, proslavljaju 17. i 18. siječnja, a u sklopu kojeg će u prostorijama Udruge 17. siječnja prigodno predavanje održati Hinko Pleško.
Nazočnima se obratila i mr. Ljiljana Matković Vlašić koja je kao katolkinja izrazila svoje mišljenje da bi se upravo Katolička Crkva trebala zalagati za manjinske religije, koje, po njezinom mišljenju, “kao da žive u getima”. Zbog promjene u zakonu o udrugama i društvima unijete su neke manje promjene u Statut Udruge, koje su na Skupštini jednoglasno prihvaćene.