Prvi dio cjelodnevnog programa počeo je molitvom Trećeg časa i riječima dobrodošlice uime Splitsko-makarske nadbiskupije biskupskog vikara za kler don Vedrana Torića.

Skup je pozdravio i tajnik Nacionalnog ureda HBK-a za katoličke škole mr. sc. Tomislav Buntak koji je poručio djelatnicima da katoličke škole, u suradnji s roditeljima i Crkvom, nastoje biti mjesta cjelovitog odgoja i obrazovanja mladih utemeljenog na evanđeoskim vrijednostima, uz naglasak na zajedništvo, poštovanje i dostojanstvo svake osobe.

Pozdravima su se pridružili i župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban te, uime gradonačelnika Grada Splita, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Mate Omazić.

Prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Hrvatskoga katoličko sveučilišta održao je predavanje „Prilike i prijetnje korištenja umjetne inteligencije u odgojno-obrazovnom sustavu“. Prof. Kanižaj istaknuo je kako je posljednjih nekoliko godina u osnovnim i srednjim školama sve više učenika koji koriste različite alate temeljene na umjetnoj inteligenciji. Pristupi vrednovanja rada umjetne inteligencije u velikoj mjeri ističu brojne prilike, a nerijetko zanemaruju prijetnje kojima su izloženi korisnici zbog niske razine kompetencija i vještina iz područja medijske i informacijske pismenosti. Istraživanja poput EU Kids Online iz 2025. pokazuju kako tek svako peto dijete u dobi od 10 do 16 godina nije koristilo alate generativne umjetne inteligencije u posljednjih mjesec dana. Istodobno, 42,5% djece koristi te alate za pisanje eseja ili priča za školu, a jedan dio mladih i za razgovor o svom zdravlju. U predavanju prof. Kanižaj istaknuo je i druge specifičnosti korištenja umjetne inteligencije kao i primjere manipulacija u razgovoru s tzv. chatbotovima, pogotovo kada je riječ o savjetima koji se odnose na mentalno zdravlje. Istodobno, djelatnici škola i domova često nisu u mogućnosti postojećim znanjem i vještinama prepoznati radove koji su nastali uz pomoć alata umjetne inteligencije. Prikazao je i programe koji olakšavaju prepoznavanje sadržaja koje je proizvela umjetna inteligencija te opisao ključne pristupe odgojno-obrazovnih sustava u osnaživanju djelatnika za pravilno korištenje generativne umjetne inteligencije.

Uslijedio je okrugli stol o temi „Djelatnik u katoličkoj školi – vrijednost, stvarnost i perspektiva“. Sugovornici su bili bivši ravnatelj Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u Zadru dr. sc. Ante Sorić, profesorica na Hrvatskome katoličkom sveučilištu doc. dr. Snježana Mališa, psihologinja u Katoličkoj osnovnoj školi u Požegi Ana Matković i vjeroučitelj Katoličke osnovne škole „Josip Pavlišić“ u Rijeci Dario Perković, a okruglim stolom moderirao je povjerenik Ureda za katoličke škole i predškolske ustanove Zagrebačke nadbiskupije i tajnik Nacionalnog ureda HBK-a za katoličke škole mr. sc. Tomislav Buntak.

Kroz analizu radionica na kojima su sudionici prošle godine sudjelovali, a koja je imala temu „Od rasta do poslanja – identitet djelatnika katoličke škole“, sudionici su pokušali predstaviti rezultate i dati smjernice za daljnju izgradnju djelatnika katoličkih škola i učeničkih domova. Rezultati pokazuju da se identitet djelatnika katoličke škole ne očituje samo u stručnoj kompetenciji, nego i u osobnom svjedočanstvu vrijednosti koje su u velikoj mjeri usklađene s odgojno-obrazovnim projektom škole te potvrđuju smjer projekta „Vrline“ koji se provodi u katoličkim školama, uz stalni poticaj djelatnicima da te vrline i osobno žive i svjedoče.

Ujedno, rezultati istraživanja potaknuli su organizaciju okruglog stola kao znak otvorenosti i snage škole da prepozna i potvrdi vlastiti identitet, ali i da kroz ohrabrujuće i izazovne poruke rezultata prepozna prostor za daljnji razvoj djelatnika u praksi. Rad u katoličkoj školi poziva djelatnike da ga žive kao javno svjedočanstvo u svakodnevici, njegujući međusobne odnose i ozračje koje odražava vrijednosti koje se želi prenijeti učenicima, pritom izbjegavajući i mentalitet žrtve i zatvorene elite. Biti djelatnik u katoličkoj školi znači nositi pridjev „katolički“ kao odgovornost koja povezuje profesionalnu ulogu i osobno svjedočanstvo, uz stalno promišljanje o realnosti očekivanja u odnosu na uvjete rada i društveni kontekst.

Sudionici su se potom podijelili prema srednjim i osnovnim školama i poslušali „Primjere dobre prakse“ u kojima su predstavljena po tri primjera rada u školama.

Sudionici skupa uputili su se zatim u razgledavanje Riznice katedrale i u katedrali sv. Dujma sudjelovali na euharistijskom slavlju koje je predvodio predsjednik Vijeća HBK-a za katolički odgoj i obrazovanje dubrovački biskup Roko Glasnović.

Biskup je u homiliji govorio o prispodobi o Milosrdnom ocuiz Lukina evanđelja. Protumačio je kako taj tekst ne govori samo o obraćenju grešnika, već obraćenju pravednika koji je pozvan obratiti se od svoje pravednosti prema milosrđu. Pojasnio je kako su oba brata jednaki, imaju lažnu sliku Boga, bilo da su religiozni ili da se bune. Ovo evanđelje predstavlja izlaz iz ateizma i iz religije, od zakona, do servilnosti, do slobode djece Božje i religije ljubavi – čiji je zakon ljubav, koja je sama sebi zakon i jest sloboda, rekao je biskup. To obraćenje traje cijeli život. Ono uključuje prepoznavanje Božjeg milosrđa i podrazumijeva istinsko priznavanje tko smo kao ljudi, uočavanje grijeha i sjena koje prebivaju u nama, ali i prihvaćanje drugih bez osuđivanja i prezira, zaključio je. Na kraju je zahvalio djelatnicima katoličkih škola i domova na sudjelovanju na skupu.