Godišnje hrvatsko hodočašće u Mariazell
Graz, 20. 6. 1994. (IKA) – Glavno godišnje hodočašće hrvatskih katoličkih misija iz Austrije okupilo je ove godine u nedjelju 19. lipnja viče tisuća hrvatskih vjernika u to najstarije austrijsko pročtiličte. Vjernici su došli autobusima i osobnim kolima iz Graza, Klagenfurta, Linza, Salzburga, St. Pöltena, Beča i drugih mjesta. U svetištu su ih dočekali brojni hrvatski svećenici u ispovjedaonicama, te su se mnogi prije mise ispovjedili. Svečanu koncelebriranu misu na hrvatskom jeziku u samom svetištu predvodio je i propovijedao don Živko Kustić. Poslijepodne opet se gotovo dvije tisuće Hrvata okupilo na pobožnost križnoga puta penjući se zavojitom stazom s postajama na brijegu iznad svetišta. Za tu su priliku nabavljene iz Zagreba knjižice s tekstom za križni put koji je ove godine održavan u tijeku korizme u parku pred crkvom sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu. Od postaje do postaje razmatranja povezuju Kristovu patnju sa suvremenim stradanjima tolikih nedužnih ljudi u republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Mariazell je najstarije austrijsko proštenište u prelijepom kraju među brdima na 870 m nadmorske visine. Zavjetni Gospin kip od lipova drva potječe iz 13. stoljeća. Benediktinski samostan s crkvicom utemeljen sredinom 12. stoljeća, brzo je bio stekao glas prošteništa. Hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I. Veliki je u znak zahvalnosti za pobjedu nad Bugarima ondje dao sagraditi veliku gotičku baziliku. U 17. stoljeću car Ferdinand III. potiče pregradnju u baroknom stilu. Tada su sagrađena dva mala tornja uz srednji gotički, što tom svetištu daje njegov osobiti lik. U dugim stoljećima samo su car Josip II. i nacisti pokušali zabraniti hodočašće.
G. 1923. poznati gradišćansko-hrvatski župnik u Velikom Borištofu Martin Mešić pokrenuo je redovita hodočašća gradišćanskih Hrvata u Mariazelli. Poslije drugog svjetskog rata hrvatski izbjeglice, a zatim oni što su došli iz domovine tražiti posla počinju sva viče hodočastiti u Mariazell na poticaj i pod vodstvom sveđenika Vilima Cecelje koji je djelovao u Salzburgu i fra Mirka Čovića koji je djelovao u Beču. Sada hrvatska hodočašća u Mariazell organiziraju voditelji hrvatskih katoličkih misija u Austriji na čelu sa svojim naddušobrižnikom o. Josipom Tretnjakom koji djeluje u HKM Linz.
Spomenuti Ludovik I. Veliki bio je muž bosanske kraljevne Jelisavete Kotromaničke i otac bl. Hedvige koja je postala poljskom kraljicom i brakom s Jagelom pokrstila Litvu i utemeljila dinastiju Jagelovića, koji su poslije bili i hrvatsko-ugarski kraljevi.