Godišnji molitveni pohod Bobovcu
Bobovac (IKA/KTA )
XI. molitveni dan za Domovinu Vrhbosanske nadbiskupije, IX. hodočašće katolika pripadnika Ministarstva obrane, Oružanih snaga BiH i redarstvenih snaga te otvorenje Godine vjere na razini Vojnog ordinarijata BiH
Bobovac, (IKA/KTA) – Jedanaesti molitveni dan za Domovinu Vrhbosanske nadbiskupije i Deveto hodočašće na Bobovac katolika pripadnika Ministarstva obrane, Oružanih snaga BiH i redarstvenih snaga održan je u subotu 20. listopada na ostacima srednjovjekovne utvrde Bobovac šezdesetak kilometara sjeverno od Sarajeva i nedaleko drevnoga franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci. Ujedno je otvorena Godina vjere na razini Vojnog ordinarijata Bosne i Hercegovine. Vojnici, redarstvenici i ostali vjernici okupili su se kod rijeke Bukovice te se u procesiji uz molitvu krunice popeli na Bobovac. Njima su se pridružili brojni vjernici iz župa Vrhbosanske nadbiskupije te skupina vjernika iz Mostara.
Misno slavlje na Bobovcu predvodio je vojni biskup Tomo Vukšić u koncelebraciji s vojnim biskupom u RH Jurjem Jezerincem, tajnikom Apostolske nuncijature u RH koji trenutačno zamjenjuje kolegu u BiH mons. Maurom Lallijem, delegatom Slovenskoga vojnog vikarijata fra Vitom Muhičem, vojnim kapelanima iz republika BiH i Hrvatske te drugim dijecezanskim i redovničkim svećenicima. Na hodočasničkom slavlju okupili su se katolici djelatnici Ministarstva obrane, zapovjednici i vojnici iz vojarni od Orašja do Čapljine na čelu s generalima Antom Jelečom i Ivicom Jerkićem te redarstvenici temeljne, sudske i granične policije. Prvi put nazočna je bila i počasno-zaštitna bojna Republike Hrvatske u svečanim odorama sa stjegovima RH i Vojnog ordinarijata. Došli su i pojedini predstavnici vlasti na čelu sa zastupnikom Parlamentarne skupštine BiH Nikom Lozančićem.
Sve ih je uime vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, koji sudjeluje na Biskupskoj sinodi u Rimu, pozdravio generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. mr. Luka Tunjić podsjetivši da je molitveni pohod Bobovcu pokrenuo kardinal Puljić u znak sjećanja na dan smrti bosanske kraljice Katarine Kosače 25. listopada 1478. s ciljem ujedinjenja u molitvi za osobne potrebe, vlastiti narod i domovinu Bosnu i Hercegovinu ali i sve ljude i narode koji u njoj žive.
Biskup Vukšić istaknuo je u propovijedi da je Godina vjere milosno razdoblje u kojem treba posvijestiti dvostruku razinu vjere i prema tomu se ispravno odnositi. Postoji duboka povezanost između čovjekova subjektivnoga čina, kojim se vjeruje i kojim se svjedoči u svakodnevnom životu, i sadržaja uz koji se pristaje: to jest Boga samoga, u kojega se vjeruje tako da mu se pristupa s povjerenjem, upozorivši da je kršćanska vjera za svakoga njezina sljedbenika uvijek osobna ali nikada privatna te je ona dar koji trebaju dijeliti. Biskup Vukšić pozvao je zatim vjernike Vojnog ordinarijata u BiH da izgovaranjem teksta Vjerovanja kao biskupijska zajednica započnu svoj svjedočki hod kroz Godinu vjere. Molitvu vjernika izrekli su pripadnici Oružanih snaga, redarstvenici i djelatnici Ministarstva obrane. Na kraju mise, koju je uveličao Župni zbor sv. Petra i Pavla iz Kaknja, izmoljena je Molitva za Domovinu.
Bobovac je prethistorijska gradina, kasnoantička utvrda i srednjovjekovni grad. Nalazi se nedaleko od sela Mijakovići i Dragovići, u općini Vareš. Smješten je na uskom kamenitom grebenu iznad sastavaka Bukovice i Mijakovske rijeke. U pisanim izvorima prvi put se spominje 1350. godine. Podigao ga je ban Stjepan II. Kotromanić nešto prije prve polovice 14. stoljeća. Bobovac je bio sjedište bosanskih vladara od vladavine bana Stjepana II. Kotromanića, preko svih bosanskih kraljeva i kraljica (Tvrtko I. Kotromanić, Stjepan Dabiša, Jelena Gruba, Stjepan Ostoja, Stjepan Tvrtko II. Tvrtković Stjepan Ostojić, Stjepan Tomaš – muž kraljice Katarine, Stjepan Tomašević) i sve do prestanka bosanske samostalnosti turskim osvajanjem godine 1463. Sastojao se od gornjeg grada sa četvrtastom kulom, čiji ostaci i danas postoje, i donjeg grada, poligonskog oblika oko 40 metara dužine i oko 25 metara širine, od čega se danas raspoznaje dvorište i bunar.