Gospa Karmelska proslavljena u Selcima
Proslava Gospe Karmelske u Selcima
Selca
Predvodeći misu u crkvi Krista Kralja u Selcima 16. srpnja hvarski biskup Petar Palić potaknuo je vjernike: „Potražimo Gospodina Isusa u svakodnevici, u svome životu, u svemu što jesmo i što imamo. To je radosna vijest koja oslobađa".
Selca, (IKA) – „Okupili smo oko naše Majke, naše nebeske Majke, s vjerom da ona razumije sve ono što je u našim srcima, naše nakane i želje, ono što nas tišti te sve što u zahvalnosti želimo prikazati njoj kako bi ona to prikazala božanskome Sinu Isusu Kristu”. Poručio je hvarski biskup Petar Palić, pozdravljajući okupljene vjernike na početku euharistijskoga slavlja koje je na blagdan Gospe Karmelske, u ponedjeljak 16. srpnja, predvodio u crkvi Krista Kralja u Selcima na Braču gdje je taj blagdan proslavljen kao naslovnik župe i Dan općine.
Uz biskupa Palića koncelebrirali su umirovljeni biskup Slobodan Štambuk, generalni vikar mons. Stanko Jerčić, dekan Hvarskoga dekanata preč. Emil Pavišić i pristigli svećenici.
U homiliji biskup Palić približio je vjernicima značenje brda Karmel i poruku koju ima blagdan Gospe Karmelske za vjerni narod. Riječ ‘Karmel’ znači plodonosni vrt, a u Bibliji on je slika za ljepotu i puninu koja dolazi od Boga. Brdo Karmel od davnina je bilo sjedište pustinjaka. Na tom su mjestu, nakon Isusove smrti i uskrsnuća, boravili kršćani koji su željeli živjeti savršeniji život prema evanđeoskim savjetima siromaštva, posluha i čistoće, pojasnio je hvarski biskup. Osvrnuvši se na starozavjetnoga proroka Iliju i njegovu proročku zadaću na brdu Karmelu, ustvrdio je da se taj prorok borio protiv krivih božanstava i branio predodžbu pravoga Boga. „Pojam Karmel upućuje nas na jednu trajnu opasnost kojoj smo svi izloženi. Ta trajna opasnost je da želimo stvarati božanstva, želimo stvarati božanstva za vlastitu uporabu i korist, na svoju sliku i sličnost. I kroz tu trajnu opasnost očituje se i bolest našega vremena koja se sastoji u tome da smo izgubili središte svoga bića i života. I mi kao moderni ljudi često se unatoč zaposlenosti, događajima i različitim ponudama te ugodnom načinu života u sebi osjećamo praznima i bez svojevrsnoga sidrišta”, istaknuo je, među ostalim, biskup Palić. Pojasnio je kako „Gospodin ne zahtijeva od nas nikakvu duhovnu vratolomiju i akrobatiku”. “Od nas traži samo jedno, da stavimo sve na svoje pravo mjesto. Boga na mjesto koje mu pripada, Isusa također na njegovo mjesto, molitvu i rad na njihovo mjesto. Potražimo Gospodina Isusa u svakodnevici, u svome životu, u svemu što jesmo i što imamo. To je radosna vijest koja oslobađa”, naglasio je, uz ostalo, hvarski biskup. Napomenuo je kako u toj trajnoj opasnosti našega vremena za kršćane leži trajni izazov i zadaća: čistiti svoje predodžbe o Bogu, svoje slike o Bogu, uvjetovane različitim okolnostima, te čistiti svoju vjeru. „Uvijek bismo se trebali pitati: koja je poruka današnjega blagdana? U kojega to Boga vjerujemo? Vjerujemo li u Boga, Oca Isusa Krista? I zbog čega uopće vjerujemo? Zbog lijepe tradicije? Običaja? Zbog toga što nam je vjera predana? I to su pitanja na koja smo pozvani odgovarati danas i svaki dan. Živimo u vremenu kada postoji mnoštvo bogova i kad je teško prihvatiti vjeru u Boga kojega nam je objavio Isus Krist. Bog u kojega vjerujemo ne mora biti samo rasporeditelj svemira, sudac koji kažnjava, niti svemogući koji raspolaže svime u svijetu, nego Bog Isusa Krista koji je ‘spor na srdžbu i bogat dobrotom’, koji prašta, koji daruje život, koji daje da se u nama rodi nada”, istaknuo je biskup trootočke biskupije.
Osvrnuvši se na lik Gospe Karmelske, podsjetio je da se pobožnost prema Djevici Mariji na brdu Karmelu proširila među kršćanima od apostolskih vremena. „Marija nas zagovara i obećava nam duhovno ohrabrenje, zdravlje duše i tijela, mir u obiteljima. Po njezinu zagovoru, Bog intervenira u različitim životnim razdobljima, u životu i smrti, u trenucima žalosti i radosti, u času nade i razočaranja. Upravo je to razlog zašto se utječemo nebeskoj Majci. Nada da ćemo primiti milost saveza. To ne znači da ćemo biti oslobođeni kušnje, napasti zloga, patnje. To je zapravo ohrabrenje i snaga da u svjetlu vjere hodimo u sve dane našega života”, poručio je.
Ustvrdio je kako je blagdan Gospe Karmelske poziv svima da krenu na brdo Karmel, na hod prema vlastitoj svetosti. Na kraju se pozvao i na papu Franju, navevši njegov govor o svetosti: „Ne boj se svetosti! Ona ti neće oduzeti snage, život, radost. Baš naprotiv, jer ćeš doći do toga da postaneš ono što je Otac osmislio kad te je stvorio te ćeš biti vjeran samomu svom biću. Ovisiti o njemu oslobađa nas od ropstva i daje nam da upoznamo svoje dostojanstvo”.
Poslije misnoga slavlja uslijedila je svečana procesija ulicama mjesta s Gospinim kipom. U desnoj ruci Marijina kipa bili su smješteni prvi ovogodišnji plodovi grožđa. Na kraju liturgijskoga slavlja pred crkvom Krista Kralja Božjem puku obratio se umirovljeni hvarski biskup, čestitavši okupljenima svetkovinu nebeske zaštitnice. „Na dobro ti došla moj narode naša vjera Gospe Karmelske. Na dobro ti došla, tvojoj obitelji, tvojem susjedstvu, vašoj međusobnoj ljubavi. Drago mi je što uime vas mogu pozdraviti prvi put u ovoj župi mojega dragoga brata, nasljednika na hvarsko-bračko-viškoj stolici mons. Petra Palića”, rekao je mons. Štambuk, praćen pljeskom vjernika na selačkoj Pjaci. Potaknuo je narod da prihvati novoga biskupa i sve ono što kao pastir mjesne Crkve bude odredio. „Neka ovaj blagdan uđe u vaše duše kao ponovni poticaj za obitelj. Vi muževi, zavolite svoje žene, a vi žene, zavolite svoje muževe. Djeco, poštujte i slušajte roditelje, a vi roditelji dajte dobar primjer vašoj djeci kako bi vas djeca po dobru pamtila”, potaknuo je nekadašnji pastir trootočke biskupije, zaželjevši da ono što su doživjeli slaveći Mariju osjete kroz blagoslov u vlastitom životu i u svojim obiteljima.
Prijepodnevno blagdansko misno slavlje u crkvi Krista Kralja slavio je mons. Štambuk.
Na blagdan Gospe Karmelske u Selcima je uz Dan općine upriličena i svečana sjednica Općinskoga vijeća kojoj je nazočio i poruku uputio novi hvarski biskup.