Zadar, (IKA) – Središnje misno slavlje na blagdan Gospe od zdravlja, koju Zadrani časte još od 15. st., u katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio je 21. studenoga zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. U propovijedi je razlagao pitanje je li danas prenaglašena briga čovjeka za zdravlje. “Umnažaju se zdravstvene tegobe čovjeka našeg vremena. Što sve utječe na tolika bolesna stanja, pitaju se znanstvenici i obični ljudi. Pridružuju im se i teolozi i duhovni pisci, svi nastoje postaviti dijagnoze i odgovoriti kako sačuvati i unaprijediti zdravlje”, rekao je nadbiskup Prenđa. “Neki postavljaju pitanja je li zdravlje uopće tolika, prva vrednota ljudskog života, da iziskuje tolike silne bitke za nj? Mogu li vjernici u svom životu ispred svega stavljati zdravlje? Ima li nekih većih vrednota za vjernika? Trude li se barem tako jednako za stanje svoje duše kao što se trude za svoje liječenje? Ima li molitva za zdravlje toliko značenje da se organiziraju seminari i molitve za tjelesna i nutarnja izlječenja”, upitao je nadbiskup, navodeći potom niz društvenih, globalnih i lokalnih čimbenika koji ugrožavaju tjelesno i duhovno zdravlje. Na pitanje kako obraniti i vratiti zdravlje, odakle dolaze prijetnje i koja je u tome uloga vjere i molitve, nadbiskup Prenđa je odgovorio Božjom riječju. Izvor čovjekove ugroženosti je iskonski grijeh, a posljedica je čovjekova sklonost grijehu. “Iz čovjekova prijestupa rodila se neravnoteža, nered koji prati čovjeka na svim putovima. U svakom se čovjeku vodi bitka na tjelesnom i duševnom polju za ravnotežu, za cjelovito zdravlje potrebno čovjeku za njegov život i djelovanje. Ta je ranjenost iznutra prisutna u čovjeku, a izvana se očituje u bolestima i umiranju”, istaknuo je nadbiskup, dodavši da sva Biblija ne prikriva i otvoreno iznosi brojna čovjekova zastranjenja, ubojstva, rušenja, mržnje, moralne iskvarenosti. No, Božja riječ donosi i radosnu vijest Božje zauzetosti za čovjeka. “Govor o sluzi patniku govor je o leđima koje će Krist, Bog i čovjek, podmetnuti pod čovjekovu fizičku i duhovnu ugroženost i bijedu”, istaknuo je nadbiskup. Bog je bliz čovjeku u borbama za zdravlje i u svim ugroženostima, jer je on otac svijeta i otkupitelj čovjeka. Čovjekova briga za očuvanje zdravlja je zakonita, njegova je dužnost i zadaća liječiti se kako bi vratio zdravlje. U tome je nezaobilazno mjesto i medicine, premda joj je ograničeni domet, no treba polaziti i od nje, rekao je nadbiskup. Za liječenje bolesti Crkva ima sakramente, ispovijed, bolesničko pomazanje i euharistiju. “Gospodin je liječio bolesne, otvarao sluh gluhima, vraćao vid slijepima, liječio gubave. No, uvijek je bio cilj: pokrenuti čovjeka obraćenju, rastu u vjeri, spasenju, Kraljevstvu Božjem”, istaknuo je nadbiskup Prenđa. Poručio je da Crkva treba učiti i odgajati da je i križ bolesti dar, otkupiteljska milost. “Križ bolesti je često cesta prema rastu u plemenitosti, razumijevanju drugih i milosrđu prema drugima. Križ bolesti nosi u sebi silnu snagu nutarnjeg pročišćenja od naših robovanja i raznih navezanosti. Postaje put naše spasonosne pokore i pripreme za susret s Ocem u nebu. To je jamačno važnije od svakog zemaljskog zdravlja”, istaknuo je nadbiskup Prenđa. Ukazao je i na uzorni lik Marije, da poput nje nesebično mislimo na druge u njihovim potrebama, podržimo ih i olakšamo im bolesti. Pozvao je da u molitvi za zdravlje budemo široka i ponizna duha, prepuštajući Božjoj volji svoj život. Isus i Marija uvijek se zauzimaju za nas i znaju najbolje sve naše nevolje. Oni znaju što je za nas najbolje na našem zemaljskom putu i naš vječni spas, zaključio je zadarski nadbiskup.