Gospić, (IKA) – U biskupskom ordinarijatu u Gospiću u petak 3. studenoga održana je redovita jesenska skupština svećenika Gospićko-senjske biskupije. Radnom dijelu prethodila je molitva Srednjega časa. Nakon što je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić pozdravio okupljene svećenike, kojima se pridružilo nekoliko laika zauzetih u obiteljskom pastoralu na razini biskupije, generalni vikar Marinko Miličević pozdravio je i predstavio gosta predavača franjevca Vatroslava Frkina, objasnivši zašto je upravo u Godini obitelji on pozvan za izlaganje o temi „Hodanje, brak i obiteljski život”.
O. Frkin izrazio je radost i iznenađenje zbog toga poziva te je istaknuo da njegovo izlaganje neće biti predavanje nego svjedočenje „o radu s razbijenim obiteljima”, što mu je i životno opredjeljenje i hobi. Istaknuo je da se za obiteljski apostolat nije pripremao nekim specijalnim studijem, nego su ga za rad s mladima i bračnim parovima formirale same obitelji, a u tome je ustrajao čak 45 godina i još uvijek – unatoč visokim godinama (rođen je 1939.) – radi s mladenačkim oduševljenjem. Plod njegova apostolata su i brojne knjižice, koje su izvrsni savjetnici u pripravi za sretan bračni i obiteljski život. O. Frkin je na početku izlaganja kratko opisao život u svome djetinjstvu u brojnoj obitelji, koji je bio prožet molitvom, a potom je naveo kako je, po vlastitoj procjeni, dosad razgovarao s oko petnaest tisuća pojedinaca ili parova, a sadržaj oko tri tisuće razgovora ima zapisan u trinaest bilježnica. „Trenutačno, polovica onih koji mi dolaze na razgovor su bračni parovi, a polovica su mladi koji još nisu stupili u brak”, rekao je fra Vatroslav, istaknuvši da ima rezerviran cijeli mjesec dana unaprijed za takve susrete, te je dodao da su ga bračni parovi učili što reći mladićima i djevojkama da imaju sretan brak. „Svi žele sretan brak, a za sretan brak trebaju dobri i jaki temelji”, nastavio je, istaknuvši kako ne daje jeftine recepte, jer je riječ o ozbiljnoj i zahtjevnoj stvarnosti, tj. o temeljima bračnog i obiteljskog života. „Uspješan brak se temelji na tri točke, od kojih se dvije grade za vrijeme hodanja, dok se treća priprema za vrijeme hodanja, a to su zajednička molitva, dugi nježni razgovori i tijekom hodanja predbračna čistoća, a u braku bračno darivanje. Potpuna čistoća otvara put prethodnoj točki – dugim, nježnim razgovorima. Puno je djevojaka suzama platilo svoje poljupce. Čim se krene s nježnošću, gotovo je…”, rekao je o. Frkin emotivno, dodavši kako je za vrijeme hodanja djevojka glavna te ona „treba voditi, a ne zavoditi. Ona mora uzeti situaciju u svoje ruke, da bi pripremila prostor za prve dvije točke braka: zajedničku molitvu i duge nježne razgovore. Često im savjetujem: ‘Ispeglaj ga prije, da ti ne uđe izgužvan u brak”. Svoja je pastoralna iskustva fra Vatroslav obrazložio navodima iz dokumenata svih papa od Ivana XXIII. do pape Franje. Posebno je istaknuo kako papa Benedikt u knjizi „Misli o obitelji”, u 18. točki ističe da je vrijeme zaruka vrijeme priprave i iščekivanja koje valja živjeti u čistoći riječi i gesta. „Dakle, ne samo hodanje bez držanja za ruku i bez poljubaca, bez zagrljaja, nego i u riječima treba paziti i čisto razgovarati. To omogućuje dozrijevanje u ljubavi. Dakle, oni moraju duševno sazreti do braka. Sazreti u brizi i pažnji. To je predivno gledati kad djevojka i mladić hodaju kako treba. Na njima se to vidi, ali to se kasnije vidi i na bračnom paru. Dakle, u pažnji vježbanje pomaže u gospodarenju nad sobom, vladanju nad tjelesnošću i razvijanju međusobnoga poštovanje kroz duge i nježne razgovore. Jer pravu ljubav obilježava upravo to da ne traži prvenstveno vlastito zadovoljstvo, nego dobro drugoga, kako je sv. Pavao opisao u Hvalospjevu ljubavi”, s oduševljenjem je zaključio o. Frkin. U kraćoj raspravi nakon izlaganja fra Vatroslav je odgovarao na pitanja te je opisao sadržaj pojedinih svojih knjiga i brošura. Na kraju je svećenike ohrabrio da se ne daju smesti prigovorima kako oni „nemaju pravo petljati se u tu problematiku jer nemaju obitelj”, jer upravo je sv. Ivan Pavao II. rekao kako „bračni par živi bračno iskustvo, a svećenici imaju pastoralno iskustvo koje je šire od onoga što par živi!” Dakle, zaključio je o. Frkin, „znanje svećenika o braku i obitelji može biti šire od onoga koje imaju supružnici, ali je problem u tome što za to nismo pripremljeni pa to uzrokuje probleme u komunikaciji i teškoće u radu s obiteljima”.

U nastavku skupštine generalni vikar govorio je o smjernicama za rad u Godini obitelji, a potom je povjerenik za obiteljski pastoral mons. Tomislav Šporčić predstavio tiskane materijale Ureda HBK za obitelj, koji služe za pripremu nacionalnoga obiteljskog susreta sljedeće godine u Solinu. Uz to, najavio je biskupijski susret župnih pastoralnih vijeća te iznio plan o Tečaju za teološku kulturu laika.
Potom je biskup Križić iznio osvrt na stanje u biskupiji, s posebnim naglascima na neka protekla i buduća događanja. Istaknuo je želju da što prije obiđe i pohodi sve župe u biskupiji, pa i one najmanje, a svećenike je potaknuo neka se trude tako živjeti da narod u njima prepozna Božje ljude. Istaknuo je potrebu veće zauzetosti svećenika za sakrament pomirenja, poglavito na slavlju Dana hrvatskih mučenika na Udbini, te na kraju posvijestio važnost stalnog i zauzetog rada na promociji duhovnih zvanja.
Nakon kraćih prikaza godišnjeg stanja u biskupijskoj Kancelariji i Ekonomatu, koja su iznijeli kancelar preč. Mišel Grgurić odnosno ekonom preč. Nikola Turkalj, biskup je zahvalio svećenicima na zauzetom radu i svakodnevnoj skrbi za narod koji im je povjeren, kao i za sudjelovanje na skupštini, te je, nakon molitve, sve pozvao na zajednički objed u Caritasovu centru u Ličkom Osiku.