Zagreb, 16. 5. 2000. (IKA) – U sklopu socijalnih tribina koje priređuje Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve predavanje “Gospodarska etika u sjeni globalizacije” održao je u ponedjeljak 15. svibnja u dvorani “Tribina grada Zagreba” dr. Friedhelm Hengsbach, direktor Oswald von Nell – Breuning Instituta za gospodarsku i društvenu etiku. Određujući termin globalizacije dr. Hengsbach ustvrdio je kako se ta riječ koristi difuzno i uglavnom s ideološkim predznakom. Postoje različita mišljenja i o početku korištenja toga pojma. Dok neki smatraju da je globalizacija započela 1971. ili 1973. godine, drugi tvrde kako je taj proces počeo tek 1994. godine. Predavač je ustvrdio kako je globalizacija pomodna riječ koja je vrsta “šifre” za događaje u svjetskom gospodarstvu od 1989. godine. Govoreći o gospodarskoj etici u globalizaciji dr. Hengsbach kazao je kako dio teoretičara smatra da je takva etika štetna, jer država, pravo i gospodarstvo ne funkcioniraju prema etičkom kodeksu. Neki stručnjaci tvrde kako poduzetnička etika ne vrijedi u globalizaciji, jer je ona vezana na poduzeće, na mikrorazinu, a globalna konkurencija sili poduzetnika prilagoditi se zakonitostima tržišta. No, predavač misli da gospodarska etika može polučiti rezultate ako slijedi četiri pretpostavke: mora imati praktično stajalište, treba utvrditi u kojoj mjeri etičke refleksije odgovaraju znanstveno-gospodarskim analizama, potrebno je proučiti subjekte toga procesa i, konačno, mora se odrediti tko odlučuje pravila igre. Prema Hengsbachovu mišljenju globalizacija je kontinuirani proces i dizanje bilo kakvih alarma je neopravdano. Uznemirujuća su jedino relativna samostalnost financijskih tržišta i njihovo odvajanje od realnih gospodarskih procesa kao i promjena i nestalnost tečajeva, jer je rizik vezan uz promjenu tečaja bitan za privatne poduzetnike. Dr. Hengsbach ustvrdio je da je globalizacija vezana uz elemente moći. Tako su u trgovinskoj razmjeni razvijene zemlje koje izvoze industrijske proizvode pobjednice nad manje razvijenim zemljama, koje takve proizvode nemaju. Proučavajući odnose moći na financijskom tržištu predavač je zaključio kako, s jedne strane stoje velika poduzeća i veliki investitori, a s druge strane su mala poduzeća koja ne mogu biti tako dobro informirana kao velika. Konačno, dr. Hengsbach upitao se imaju li šanse političke odluke promijeniti odnose moći u procesu globalizacije na financijskom tržištu. “Političari su željeli globalizaciju i to znači da je oni mogu i promijeniti, posebice jačanjem nacionalnih demokracija i vlada, regionalnim integriranjem i transnacionalnim kooperacijama. Nadmoć razvijenih sila može se isključiti tako da se manje razvijene zemlje samoorganiziraju i na taj način solidarno povežu”, zaključio je predavač.