Castel Gandolfo, (IKA) – “Gospodinova logika ne mari za oholost i nadutost moćnika, već staje na stranu onoga koji je vjeran i #!koji se uzda u dobrotu njegovu#!”, rekao je Papa u svojoj današnjoj katehezi na općoj audijenciji. U nastavku niza kateheza posvećenih psalmima koji se dijelom ili u cijelosti prisutni u časoslovu Papa je danas govorio o psalmu 146. Riječ je zapravo o prvom dijelu kompozicije koja obuhvaća također idući 147. psalam i koja je sačuvana u cjelini u hebrejskom izvorniku. Tu su kompoziciju na dva psalma podijelili stara grčka i latinska verzija.

Psalam započinje pozivom na hvalu Gospodinu. Razlozi za tu hvalu su Božja djelovanja, Božji zahvati u ljudskom životu ali i djelo stvaranja, stvoreni svijet. Psalam vjernike poziva na dvostruki stav: vjerskog straha i pouzdanja. “Mi nismo prepušteni samima sebi ili kozmičkim silama, već smo uvijek u Gospodinovim rukama poradi njegova nauma spasenja”, rekao je Papa.

Psalam se zatim razdvaja u dva pjesnička i duhovna pravca. U prvom se ističe prije svega Božje djelovanja u povijesti. Boga se predstavlja kao graditelja koji iznova gradi Jeruzalem. Ali Gospodin se objavljuje također kao otac koji se prigiba nad duhovne i tjelesne rane poniženog i potlačenog naroda. Gospodin, istaknuo je Papa citirajući komentar sv. Augustina na psalam 146., “liječi one koji su ponizna srca, one koji svoj grijeh priznaju, koji se kažnjavaju, koji oštro sebe sude kako bi mogli iskusiti njegovo milosrđe”. “Ipak”, dodaje sveti Augustin, “savršeno zdravlje će se postići tek na kraju sadašnjeg smrtnog stanja, kada se naše raspadljivo biće zaodjene neraspadljivošću i naše smrtno biće zaodjene besmrtnošću”.

No Božje se djelovanje ne očituje samo ozdravljenjem naroda od trpljenja. “On, koji siromašne okružuje nježnošću i brigom, uzdiže se kao strogi sudac prema grešnicima. Gospodin povijesti nije ravnodušan pred bjesnjenjem silnikâ koji vjeruju da su jedini suci ljudskih života: Bog obara u zemaljski prah one koji prkose nebu svojom ohološću”, istaknuo je Papa. Međutim Bog nije samo gospodar povijesti već je također kralj svega stvorenoga, “sve stvoreno odgovara na njegov poziv Stvoritelja”.

Slijedi zatim drugi dio u kojem se opisuje kako Bog u svojoj brizi ne zaboravlja ni najmanja živa bića poput mladih gavrana koji grakću od gladi. Ponovno se pozornost skreće sa stvaranja na ljudski život te se psalam zaključuje “pokazujući Gospodina koji se priginje nad onoga koji je pravedan i ponizan”. “Gospodinova logika ne mari za oholost i nadutost moćnika, već staje na stranu onoga koji je vjeran i koji se uzda u dobrotu njegovu, to jest prepušta se Božjem vodstvu u svome djelovanju i razmišljanju, u svom planiranju i u samom svakodnevnom življenju”, istaknuo je Papa u svojoj današnjoj katehezi.