Sarajevo, (IKA/KTA) – U zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Sarajevu je 2. i 3. studenoga u sklopu predsjedavanja BiH Komitetom ministara Vijeća Europe održana konferencija “Razmjena religijske dimenzije međukulturalnog dijaloga – Zajednička izgradnja inkluzivnog društva”. Na skupu u organizaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH uz podršku Ministarstva vanjskih poslova BiH sudjelovali su visoki predstavnici Vijeća Europe, zemalja članica Vijeća Europe i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, među kojima i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je održao izlaganje.
Istaknuo je da izgradnja inkluzivnih društava nužno traži inkluzivno shvaćanje ljudske osobe. Ljudska bića mogu se osjećati istinski prihvaćenima u socijalnom ozračju gdje žive samo ako su prepoznata i prihvaćena u svim dimenzijama koje sačinjavaju njihov identitet, uključujući i religioznu dimenziju sa svim njezinim vlastitim oblicima izražavanja: uvjerenja, obredi, običaji – kao pojedinci i kao zajednica. Napomenuo je kako u ozračju rastućeg pluralizma nije uvijek lako djelovati u prilog punom razumijevanju drugoga. Naime, radi pospješivanja integracije ponekad može postojati napast odstranjivanja onih vidova osobnog i zajedničkog identiteta koji izgledaju sasvim posebni i razdvajaju, to jest koji su povezani s nacionalnim i religijskim identitetom. “Nažalost, integracija koja se postiže na taj način pokazuje se vrlo krhkom, upravo zato što se temelji na zaboravljanju nas samih i naše prošlosti, umjesto da pročišćava memoriju i teži za istinskim susretanjem. Posljedica je ne inkluzija nego osjećaj isključenosti i frustracije”, upozorio je kardinal Puljić.
Istaknuo je kako je prihvaćanje drugoga, temeljeno na “inkluzivnom” shvaćanju, istinski konstruktivno te sposobno donositi plodove pomirenja i učvršćivati društva. Ono je svakako vrlo zahtjevno za religijske zajednice kao i za građanske vlasti.
“Kad je riječ o religijskim zajednicama, prihvaćanje drugoga na inkluzivan način prvenstveno znači prihvaćati činjenicu da živimo u pluralnom društvu u kojem naša uvjerenja ne mogu biti nametnuta drugima te stoga trebaju koegzistirati s uvjerenjima drugih, a da pri tome ostajemo na jednakom uporištu i uživamo jednako dostojanstvo. Neposredna posljedica je apsolutno odbacivanje svakog nasilja ili poticanja na mržnju, osobito kod onih koji nastupaju u ime Boga ili religije”, rekao je kardinal, dodajući kako je, s druge strane, inkluzivno i integralno gledanje na ljudsko biće znak poštovanja i otvara put za dijalog, osobito za dijalog življenja u bratstvu – bilo s članovima drugih religijskih zajednica, bilo s osobama koje tvrde da imaju nereligiozan pogled na život. “Možemo uspostavljati duboke odnose, makar se razilazila naša gledanja na svijet i shvaćanje ljudskog bića”, poručio je kardinal Puljić. Dodao je da to potvrđuje iskustvo življenja u BiH, čija povijest pokazuje “divna razdoblja kohabitacije i bratstva, ali i tragične trenutke nasilja. Jasno vidimo da je teško živjeti zajedno, ali smo također naučili podržavati bogatstvo društva sastavljenog od građana različitih identiteta”, kao što je istaknuo papa Franjo 6. lipnja u Sarajevu. Kao potpora putu dijaloga, velika pomoć može biti izgradnja demokratskog društva koje je otvoreno za doprinošenje svih te poštuje prava svih, posebno najslabijih, rekao je kardinal i nastavio kako s toga stajališta “‘demokratska zajednica građana’, kojoj se nadamo i koju bismo željeli zajedno izgrađivati, nije stapanje apstraktnih načela po kojima bi naše razlike bile zapostavljene, nego stil odnosa u kojima je svatko vrednovan po onome što jest, uključivši i religijsku dimenziju građana i građanki. Bilo bi apsurdno da se vjernici bilo koje religije moraju odreći svoje vjere kako bi postali aktivni dionici društva u kojem žive”.
Za građanske vlasti i međunarodne organizacije zadaća izgrađivanja inkluzivnih društava uključuje pak potrebu da se vode inkluzivnim shvaćanjem ljudskog bića, razumijevanjem koje priznaje religijsku dimenziju (ili nereligiozne opcije) kao jedan od konstitutivnih elemenata identiteta mnogih građana, rekao je kardinal, pojašnjavajući kako je tu riječ o poimanju koje nekim sektorima zapadnih društava može biti teško za razumijevanje, jer su ona već dulje vrijeme naviknuta na veći stupanj sekulariziranosti. Pojedine državne zajednice na temelju svoje povijesti i tradicija, mogu pak primjenjivati širok raspon reguliranja prisutnosti religije u javnom ozračju. Ipak, budućnost društava u “Staroj Europi”, obilježenoj mučnom demografskom situacijom i dubokim miješanjem pučanstva, ovisit će o sposobnosti građanskih vlasti da stvaraju inkluzivna ozračja pod specifičnim profilom religijske dimenzije, rekao je kardinal Puljić, istaknuvši da bi vrhovno regulatorno načelo trebalo biti poštovanje religijske slobode kako je, između ostaloga, zagarantirana članom 9 Europske konvencije o ljudskim pravima. Religijska sloboda temeljni je uvjet da bi se svatko osjećao prihvaćenim i ona je najbolji lijek protiv fenomena nasilnog ekstremizma, poručio je kardinal.
Nastavljajući se na intervent tajnika Svete Stolice za odnose s državama mons. Paula Gallaghera u lipnju u Strasbourgu, istaknuo je činjenicu da su religije, u ozračju sve veće multipolarnosti, neizbježni subjekt za ostvarivanje pravog interkulturnog dijaloga. Inkluzivno društvo može se izgrađivati samo “zajedno”, stoga je potrebno da državne vlasti i međunarodne organizacije smatraju religijske zajednice, kao i organizacije civilnog društva, partnerima za dijalog, poručio je kardinal. Smatra također da bi religije mogle biti pozvane na posebno doprinošenje razvoju kulture ljudskih prava. Katolička Crkva nastoji uvijek promicati antropologiju koja se temelji na transcendentnom dostojanstvu svakog ljudskog bića koje je stvoreno na sliku i priliku Božju, na nepovredivosti čovjekova života od začeća do prirodne smrti. Odatle izlazi dužnost podupiranja siromaha, migranata, držanja socijalnih prava kao i odbacivanje svakog oblika nasilja te promicanje međureligijskog i međukulturalnog dijaloga. “Sasvim smo svjesni da ne dijele svi kršćansko shvaćanje ljudske osobe, ali i dalje smatramo temeljnim da takvo gledanje može imati pravo na postojanje te da može i nadalje ulaziti u dijalog s drugim pogledima na svijet, bili oni religiozni ili nereligiozni. Čak i kad stavovi ostaju udaljeni, uvijek možemo učiti jedni od drugih, a to pridonosi izgradnji istinski inkluzivnog društva”, zaključio je kardinal Puljić.