Govor velikoga kancelara KBF-a zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića

Radostan sam što mogu, na Dan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, srdačno pozdraviti okupljene na ovom akademskom činu. Osobita mi je radost pozdraviti apostolskog nuncija u Hrvatskoj mons. Francisca-Javiera Lozana, nadbiskupe: mons. Ivana Prenđu, zadarskoga i mons. Marijana Oblaka, zadarskoga u miru, episkopa bačkog, preosveštenog gospodina oca Irineja Bulovića, te pomoćnog biskupa zagrebačkog mons. Vladu Košića, zatim cijenjene predstavnike drugih teoloških fakulteta, osobito iz susjednih država i naroda, drage prijatelje i sve poštovane goste. Srdačno pozdravljam mnogopoštovanog oca dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta dr. Tomislava Zdenka Tenšeka, sve veleučene profesore, dekane i prorektora Sveučilišta u Zagrebu, drage studentice i studente, mlade diplomirane teologe i magistre znanosti, roditelje, rodbinu i prijatelje diplomanata. Drago mi je što je Dan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta okupio sveučilišnu zajednicu naše Almae Matris Universitatis Studiorum Zagrabiensis.

Teologija koja usavršava dušu u prvom je redu mudrost. I to zbog toga što krajnji objekt teologije nije ni samo Sveto pismo, ni Tradicija, ni Učiteljstvo Crkve, ni vjersko iskustvo čovjeka, ni usvajanje znanja na tim temeljima, nego, koristeći sve te darove i čimbenike, vlastiti sadržaj kojemu teži teologija jest samo zajedništvo Presvetoga Trojstva, jest sam Bog živi. Naime, teologija živi od toga susreta. Samo Bog može usavršavati dušu čovjekovu. To temeljno načelo bremenito je posljedicama za teološku epistemologiju, jer od trenutka kada se krivo usmjeri ili falsificira cilj spoznaje, deformira se i sama narav spoznaje.

Čovjek je pozvan biti svjedokom istine. Današnje radikalne promjene na svim područjima: filozofskom, sociološkom, geopolitičkom i tehnološkom, traže osobito zalaganje u evangelizaciji kulture polazeći od pretpostavke da ona proizlazi od integralnog i jedinstvenog iskustva čovjeka. Studij, poučavanje i istraživanje na teološkom području pozvani su ponuditi bitni doprinos za evangelizaciju kulture i za inkulturalizaciju vjere. Taj doprinos postaje toliko vrednijim koliko više teološka spoznaja smogne podvrći kritičkoj analizi današnje dominirajuće kulturalne forme te pozitivnim nastojanjem pokazati koliko sloboda čovjeka vjernika može pridonijeti kulturalnoj fizionomiji našega vremena.

Danas bismo mogli naznačiti neka područja na kojima naš Fakultet može ostvarivati taj pozitivni zadatak. Dopustite mi jednostavno nabrojiti samo neka pitanja:

– pozornost za pastoralnu dimenziju vjere kao nastojanje da vjera u ponudi ne bude odvojena od svakidašnjeg ljudskoga života i svedena na subjektivističko iskustvo s jedne ili intelektualističko znanje s druge strane. Samo tako kršćanska tradicija, još uvijek duboko ukorijenjena u našem narodu, može ostati životvorna;
– u lepezi tema socijalnog nauka Crkve: obitelj i život, odgoj, rad, slobodno vrijeme, nedjeljni odmor, gospodarstvo, razvoj, supsidijarnost, migracija, nova laičnost društva, naš Fakultet treba ponuditi hrvatskom društvu poseban doprinos kao model civilizacije;
– kao treću točku spominjem ekumenski i međureligijski dijalog; hitnost zadatka na tom području proizlazi iz naše povijesti i sadašnjeg trenutka u kojem živimo.

Neka moje čestitke za Dan fakulteta u isto vrijeme posluže i kao smjernice za rad, kako bi teološko nastojanje na svim razinama, od studija i poučavanja do istraživanja uvijek bili izraz susreta s Bogom živim. Svjestan važnosti akademskih ustanova u ovom povijesnom trenutku hrvatskoga društva kao veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu želim našem Fakultetu otvorenost i osjetljivost za potrebe čovjeka i Crkve. Neka Katolički bogoslovni fakultet blagoslovljeno živi i svjedoči svoj izvorni poziv: universitas studiorum et docentium. A danas promoviranim teolozima čestitam na uspjehu.
Hvala na pozornosti!