Atena, 26. 4. 2001. (IKA) – Manje od deset dana prije Papina putovanja u Atenu dio grčkih pravoslavnih krugova postavilo je Vatikan pred novi izazov. Kako prenosi agencija Fides ekstremno desno krilo grčkog pravoslavlja protivi se tomu da kardinal Ignace Moussa Daoud, predstojnik Kongregacije za istočne Crkve, prati Papu na njegovu putovanju u Grčku. “On je unijat, ne želimo ga. Ako stupi nogom u Atenu”, kažu, “arhiepiskop Christodoulos, pravoslavni primas Grčke, odustat će od susreta sa Ivanom Pavlom II”. Ta izjava, međutim, čini se da ne izražava stav samog Christodoulosa.
Grčki katolički svećenik o. Yannis Spiteris, profesor pravoslavne teologije, pojasnio je za Fides kako je fenomen “unijata”, kako se pogrdno nazivaju katolici koji su, osobito u Istočnoj Europi u doba komunizma, prisilno prevođeni na pravoslavlje, a zatim se vratili u krilo Katoličke crkve zadržavši istočni obred, otvorena rana za Grčku pravoslavnu crkvu. Prema njegovim riječima “njihov se povratak (u Katoličku crkvu) smatra izdajom i katoličkim prozelitizmom”.
Pravoslavna je crkva nerado prihvatila posjet Ivana Pavla II., kojeg je u Atenu pozvao grčki predsjednik Costantinos Stephanopoulos. Ipak nihil obstat (službeno odobrenje) Stalnog Sinoda, predstavničkog tijela Pravoslavne crkve, je uvjetovan: neće biti zajednički molitve Svetoga Oca s pravoslavnim vjerskim vođama; pravoslavni arhiepiskop Atene Christodoulos neće govoriti na svečanoj dobrodošlici Pape te je odbacio poziv na večeru u apostolskoj nuncijaturi u Ateni. Christodoulos je uputio i pastirsko pismo o Papinu posjetu u kojem umiruje pravoslavne integralističke skupine. “Pravoslavna crkva”, ističe grčki primas, “ne namjerava odstupiti od vlastitih vjerskih istina ili izdati svoju povijest. Papa će tražiti oproštenje za grijehe što ih je počinila Katolička crkva”.
Posljednju u nizu provokacija ultrancističkih frakcija predstavlja upravo protivljenje sudjelovanju kardinala Moussa Daouda, koji je do proteklog studenoga bio poglavar Sirijsko-katoličke crkve u Antiohiji, Papinu posjetu.
Prema vatikanskim službenicima zaduženim za Papina putovanja hodočašće u Atenu jedno je od najsloženijih putovanja u organizacijskom pogledu. Tako je primjerice za misno slavlje koje će u subotu 5. svibnja Papa služiti u Ateni Sveta Stolica tražila stadion s bar 80.000 mjesta. Namjesto toga stavljena joj je na raspolaganje mala dvorana s manje od 20.000 mjesta. Pravoslavne vođe odbacile su i ekumensku molitvu. Slavlje na Areopagu 4. svibnja odvijat će se prema sljedećem rasporedu: čitanje Djela apostolskih o Pavlovoj propovijedi na Areopagu, Händlov “Messia” te odvojeni govori Svetoga Oca i arhiepiskopa Christodoulosa.
U međuvremenu u grčkom je tisku u tijeku neprijateljska kampanja protiv Pape, koja se temelji na povijesnim, teološkim i kulturalnim razlozima. Kruže neutemeljene glasine o mogućim terorističkim napadima na Papu, a glavni je grčki grad obasut proglasima s kojih integralističke skupine jasno poručuju: “Ne Zvijeri iz Apokalipse”. No, ima i intelektualaca koji misle drugačije. U članku objavljenom u grčkom dnevniku “To Vima” (Tribina) pravoslavni teolog Aristidis Panotis rasprave protiv papinstva i putovanja Svetoga Oca naziva “apsurdnim”. Panotis odbacuje kao zastarjele nesposobnost dijaloga i težnju pravoslavnih za demoniziranjem katolika. Čini se da ni grčki narod ne gaji srdžbu prema Papi: “Narod čeka Papu sa radoznalošću i ne dopušta da te polemike na njega utječu”, objašnjava o. Spiteris.
Već u rujnu 1999. Papa je u sklopu svoga hodočašća svetim mjestima vezanim uz povijest spasenja izrazio želju poći tragovima sv. Pavla i posjetiti Areopag u Ateni. Grčka pravoslavna crkva je reagirala burno. Hijerarhija, na čelu sa svetom monaškom zajednicom na brdu Atos, pokrenula je kampanju protiv Pape koji je proglašen persona non grata, a njegovo hodočašće je nazvano “Wojtylinom hegemonističkom turnejom”. (i04626sa)