Istina je prava novost.

"Gregorijanska nadahnuća. Skladbe za mješoviti i muški zbor uz pratnju orgulja"

Zbirka skladbi istaknutoga hrvatskog crkvenog skladatelja i glazbenog pedagoga mo. Miroslava Martinjaka u nakladi "Glasa Koncila"

“Gregorijanska nadahnuća. Skladbe za mješoviti i muški zbor uz pratnju orgulja” – naslov je najnovije zbirke skladbi istaknutog hrvatskog crkvenog skladatelja i glazbenog pedagoga mo. Miroslava Martinjaka, objavljene u nakladi Glasa Koncila.
Zbirka je nastala nadahnuta gregorijanskom glazbenom baštinom i potaknuta potrebom novoga glazbenog stvaralaštva Crkve. “Gregorijanska glazbena baština povijesno je blago Rimokatoličke Crkve, koje po svojem biblijskom i glazbenom sadržaju ima moć i snagu uvijek ponovno inspirirati, potaknuti i motivirati svakoga tko pažljivo osluškuje te drevne melodije i otvoriti mu horizonte novih stvaralačkih ideja. Svaki gregorijanski napjev, bilo za misno slavlje ili slavlje časoslova zaokružena je cjelina, kojoj u biti ništa ne treba dodavati. Međutim tijekom povijesti česti su bili skladateljski postupci, koji su kombinirali gregorijansko jednoglasje s višeglasjem, da bi se na taj način postigao zanimljiv spoj jednoglasja i višeglasja, koji je postao privlačan kako za one koji su takvo izvođenje slušali tako i za scholae cantorum, koje su došle do punog izražaja u višeglasnom pjevanju”, ističe u predgovoru knjige mo. Martinjak, koji je široj javnosti poznat kao predstojnik Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” pri Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Hrvatskog društva crkvenih glazbenika i regens chori zagrebačke katedrale te glavni urednik najstarijeg časopisa za sakralnu glazbu “Sveta Cecilija”.

Zbirka Gregorijanska nadahnuća nastala je uglavnom za slavlja u zagrebačkoj katedrali i to za pjevače koraliste i za zbor bogoslova. Cilj obrada nije bio opteretiti pjevače kompliciranim vokalnim slogom, već pronaći zlatnu sredinu melodioznosti i primjerenu višeglasnost, koja će biti prihvatljiva kako za koraliste, koji su, doduše, vješti pjevači, a neki i profesionalci, tako i za studente bogoslove, koji se ne bave profesionalno glazbom. Sve obrade u zbirci uređene su za mješoviti i muški zbor. Skladbe su provjerene u praksi, jer su više puta izvođene u zagrebačkoj prvostolnici i djeluju dopadljivo vjernicima, jer im daju mogućnost sudjelovanja u pjevanju jednoglasnih gregorijanskih melodija. Učestalim ponavljanjem takvih obrada počinje se spontano odigravati dijalog između puka i zbora, a to je upravo želja koncilske obnove da zbor doista bude predvoditelj pjevanja i kreator novih mogućnosti.
Osnovni razlog objavljivanja te zbirke jest želja da se i na taj način potakne dijalog između zbora i prisutnog puka na euharistijskim slavljima u župama, katedralama i samostanima.
Izdavanje Martinjakove zbirke s tridesetak obrada na više od 170 stranica potpomogli su Prvostolni kaptol zagrebački i Rektorat zagrebačke prvostolnice. Recenzenti zbirke su prof. mo. don Šime Marović iz Splita te doc. mo. Ante Knešaurek iz Zagreba. (ika-sp)